ored problema sa kojima se u prethodnoj godini susrelo kompletno pravosuđe zbog kovida, štrajka advokata, nedovoljnog broja sudija, statistika pokazuje da se Viši sud u Podgorici može pohvaliti rezultatima – svi predmeti, njih čak 10.667 u 2021. godini su riješeni, a u manjem procentu smanjen je zaostatak iz prethodnog perioda. Statistika je pokazala da je kvalitet odluka i dalje na visokom nivou, s obzirom na to da je ukinuto samo 16,85 odsto odluka u svim referatima. Ipak, odluke sudija Višeg suda bile su često kometarisane, a među najglasnijim kritičarima bili su predstavnici aktuelne vlasti.
Predsjednik Višeg suda Boris Savić smatra da komentarisanjem kritičari upućuju na ,,poželjne odluke“ ili se žele prikazati kao energični borci protiv kriminala sa ciljem da podriju nezavisnost pravosuđa, zanemarujući da ono predstavlja vitalnu funkciju bez koje pravosuđe ne postoji.
Kako komentarišete sve češće napade ljudi iz aktuelne vlasti na odluke sudija?
Odluke sudija su uvijek bile predmet komentarisanja od strane i vlasti i opozicije, i to je nešto na što smo navikli. S druge strane, zakonska rješenja i etička pravila nam nameću obavezu da govorimo kroz svoje presude i sužavaju prostor za druge vidove obraćanja javnosti. Zbog toga javnost može steći pogrešan utisak da je sudstvo inficirano virusom ćutanja ili još gore da nemamo odgovore.
Svako narušavanje te nezavisnosti, najčešće kroz komentarisanje prvostepenih odluka, a radi vršenja pritiska na sudove višeg stepena, su neprihvatljivi u sistemu zasnovanom na vladavini prava i prelaze crvenu liniju, ne samo za funkcionisanje demokratije već i za naše evropske integracije.
Iluzija je da takvi pokušaji, a posebno posle svega što se u skorije vrijeme dešavalo u Poljskoj i Mađarskoj vezano za nezavisnost sudstva, mogu ostati neprimijećeni. Pravdanjem da sudstvo nije nedodirljiva tvrđava zaštićena od bilo kakve kritike, koliko god da su osnovani, nikada neće biti dovoljni argumenti za opravdanje narušavanja nezavisnosti.
Čini se da je na organima, prije svega izvršne vlasti, da nađu mjeru da njihove kritike ne podrivaju našu nezavisnost, a mi ćemo uvijek biti spremni da ih upozorimo kad pređu te granice.
Koliko sudija nedostaje u ovom trenutku u Višem sudu i da li u skorijoj budućnosti očekujete razrješenje ovog problema ili možda njegovu eskalaciju s obzirom na to da će određeni broj Vaših kolega biti imenovan za sudije Apelacionog i Vrhovnog suda koji radi sa minimumom kapaciteta?
U ovom trenutku, u Višem sudu nedostaje sedam sudija a uskoro će se napuniti godinu dana otkako funkcionišemo u nepotpunom sastavu.
Nije ništa neobično da sudije odlaze i dolaze i trenutni nedostatak sudija je nešto što se ne može izbjeći, ali je problem što novog izbora sudija u cijeloj prošloj godini nije bilo. Očekujemo da će se u veoma kratkom periodu krenuti u izbor novih sudija.
Kao što ste naveli, realno je očekivati da značajan broj sudija Višeg suda pređe u više sudske instance, a imajući u vidu da Vrhovni sud funkcioniše bez dvije trećine a Apelacioni sud bez gotovo polovine sudija.
Ponavljam, odlazak i dolazak sudija je nešto što je neizbježno zbog smjena generacija a trenutna blokada u radu Sudskog savjeta vezano za izbor sudija je nešto čemu se nazire kraj, pa očekujem brzo nova imenovanja.
Međutim, i dalje smatram da suštinski nešto treba mijenjati u izboru kadra u Osnovnim sudovima jer po sadašnjim odredbama nakon mukotrpnog i dugotrajnog izbora, kadidat za sudiju mora da prođe poslije toga još osamnaestomjesečnu obuku, te neizvjesnost u koji osnovni sud će biti raspoređen, što je krajnje demorališuće i za buduće sudije i krajnje nepovoljno za efikasnost popune upražnjenih sudijskih mjesta.
Kakvi su rezultati sudija Višeg suda u ovoj godini i koliko su na njih uticali pandemija korona virusa, štrajk advokata i naglo penzionisanje velikog broja sudija?
Prema podacima koji još uvijek nijesu konačni, pa su moguća minimalna odstupanja, Viši sud je u 2021. godini primio 10.667 predmeta dok je u istom periodu riješeno 10.791 predmeta. Ne samo da je riješen kompletni priliv već je u jednom malom procentu smanjen zaostatak tako da je ostalo u radu 1.987 predmeta što je nešto preko dvomjesečnog priliva. Kvalitet odluka i dalje je na visokom nivou, odnosno ukupan broj ukinutih odluka u svim referatima je 16,85 odsto. Ovo bi i u idealnim uslovima bio dobar rezultat, a nije teško prepoznati kakvi bi rezultati bili da nije bilo korona virusa, štrajka advokata i naglog penzionisanja značajnog broja sudija.
Svjedoci smo da se suđenja često odlažu jer advokati nijesu upoznati sa spisima predmeta, koji se zbog obimnosti često drže i u paketima. Da li je do sada bilo pomena o digitalizaciji dokaza, sadržine spisa predmeta i da li bi se ovim potezom ili nekim drugim mjerama mogla unaprijediti ekonomičnost i efikasnost sudskog postupka?
Ovaj problem je u posljednje vrijeme sve izraženiji, kako nam od strane tužilaštava dolaze predmeti sa sve većim brojem optuženih i dokumentacijom koja ima na hiljade stranica. Ilustracije radi – prvi predmet primljen u 2022. ima 32 optužena i 23 foldera. Na ročištima branioci često ukazuju da im u fazi istrage nije omogućen uvid u dokaze, te da u kratkim rokovima koji su predviđeni za potvrđivanje optužnice, odnosno 15 dana od dana prijema iste u sud, nijesu u mogućnosti ni da dobiju kopirane spise u sudu, a posebno ne da pripreme odbrane. Svakako da je ovaj problem najizraženiji u radu Specijalnog odjeljenja, u kojima imamo predmete sa desetinama foldera i zato se upravo iz ovog suda čuju predlozi za digitalizacijom dokaza, odnosno potrebi da se isti dostave u elektronskoj formi uz optužnicu. Imajući u vidu digitalizaciju na svim drugim poljima, vjerujem da je ovo samo pitanje vremena i da će neka od narednih izmjena ZKP-a predvidjeti obavezu tužilaštva da predložene dokaze dostavljaju u elektronskoj formi.
Što se tiče drugih mjera, situacija sa koronom nam je jasno ukazala da postojeći sistem koji garantuje največi stepen zaštite prava okrivljenih onemogućava efikasno postupanje u sadašnjim okolnostima a koje zakon nije mogao predvidjeti. Strogi i kratki rokovi za postupanje u situacijama kada se ročišta u dužem vremenskom period ne mogu održati zbog razloga koji nemaju nikakve veze sa sudom, nužno vode do toga da se se neki pritvori ukidaju što zbunjuje javnost, jednako kao što je zbunjivalo i neka neodređivanja pritvora u vrijeme štrajka advokata. U svakom slučaju, zdravlje je bilo i ostaće prioritet a na zakonodavcu je da iznađe rješenja za prevazilaženje ovakve situacije jer sud ne može održavati ročišta sa kovid pozitivnim licima u sudnicama.
U zgradi Višeg suda uskladišteno oko 7 tona narkotika
Koliko je uskladišteno droge u depou Vašeg suda u Podgorici i da li zgrada suda ima kapacitete da prihvati na čuvanje nove količine s obzirom na to da smo svjedoci rekordnih zapljena marihuane i skanka. Kako vidite rješenje ovog problema?
U depou Višeg suda uskladišteno je nešto manje od sedam tona narkotika, od kojih oko 2,5 tona proističe iz predmeta koji su pravosnažno okončani pa nema razloga da se u što kraćem roku ne unište. Kapaciteti su potpuno iscrpljeni. Trenutno se preduzimaju mjere za obezbjeđenje neke pogodnije lokacije.
Viši sud ne bi trebalo da bude mjesto na kojem se skladišti droga, ni zbog tehničnikih karakteristika zgrade, a ni zbog zakonskog rješenja koji tu obavezu nameće drugim državnim organima.
Izmjene Zakonika o krivičnom postupku su u toku i očekujem da bude uveden sistem uzorkovanja droge. Na taj način će samo mala količina zaplijenjinih narkotika biti čuvana do pravosnažnosti sudskog postupka, a sve ostalo će nakon kratkog vremena od oduzimanja moći biti uništeno. Na ovaj način će se izbjeći ova sasvim nepotrebna situacija skladištenja i čuvanja narkotika.
