“Mi smo, pošto je Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica stupio na snagu 8. januara, shodno našim obavezama, 27. januara uputili dopis Upravi za nekretnine da dostave dokumentaciju o upisima svih vjerskih zajednica. Smatram da bi po našem zahtjevu trebalo postupiti u najkraćem roku, ali su za sada jedino reagovale područne jedinice Danilovgrad, Nikšić i Gusinje”, kaže Šaranović.
On očekuje da će narednih dana dobiti podatke i iz ostalih gradova.
“U Upravi za imovinu formirali smo centralnu popisnu komisiju koja će neposrednim uvidom uraditi kontrolu te dokumentacije. Komisija je podijeljena na tri regije sjever, centralni i južni dio. Za svaki upis za koji se nesporno, na osnovu dokumentacije koju dobijemo, utvrdi da je riječ o državnoj imovini podnijećemo zahtjev da se u skladu sa Zakonom knjiži na državu. Uprava za nekretnine je dužna da donese takvo rješenje i odluku po našem zahtjevu”, objašnjava Šaranović.
Direktor Poreske uprave Miomir Mugoša saopštio je prije desetak dana da Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve ima više privrednih društava čiji je osnivač, više otvorenih žiro-računa u poslovnim bankama preko kojih je u proteklih nekoliko godina prometovano više desetina miliona eura, te da je poreski dug za prijavljenih 38 sveštenika premašio 300.000 eura.
Istakao je i da je procjena da je ukupni dug višemilionski. Najavio je i da će dug biti naplaćen, ako bude neophodno prinudno, „ne od vjerskih objekata već od nekretnina kojima MCP raspolaže na atraktivnim lokacijama”. Saopšteno je i da Mitropolija crnogorsko-primorska predstavlja najveću vjersku organizaciju u Crnoj Gori, kako po broju objekata koje koristi, tako i po imovini kojom raspolaže, iznosu prihoda koje ostvaruje, te broju računa otvorenih u komercijalnim bankama i broju privrednih društava u kojima je osnivač. Mugoša je kazao i da je Mitropolija crnogorsko-primorska imala „promet sredstava u iznosu odviše desetina miliona eura preko žiro-računa”.
Uprava za imovinu, kako kaže Saranović, nema ni približan podatak kojom imovinom raspolažu vjerske zajednice. Nije im jasno ni kako se moglo desiti da skoro sva crkvena imovina u našoj zemlji, među kojom i kulturna baština, budu prepisane na Srpsku pravoslavnu crkvu, bez obzira na to što, kako kažu, u skladu sa Ustavom, Zakonom o državnoj imovini i Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima ti objekti su isključivo u svojini Crne Gore.
“To je i nama velika nepoznanica. Kako i na osnovu čega je to neko uradio i što je to motivisalo pojedine katastre da mogu upisivati imovinu na SPC”, kaže sagovornik Pobjede.
Kategoričan je da će, kada dobiju dokumentaciju i vide hronologiju upisa, sve biti jasno.
“Na osnovu hronologije upisa znaćemo ko je, kada i kako uknjižio državnu imovinu. Ono što bude državna imovina, što je neregularno upisano, pokrenućemo postupak za ispravku tog upisa, bez obzira na to o kojoj se vjerskoj zajednici radilo”, naglasio je Šaranović.
Službenici koji su nezakonito uknjižili imovinu na neku vjersku zajednicu biće, kaže on, sigurno procesuirani.
“Svako ko je radio nezakonito odgovaraće. Državni organi moraće da ih procesuiraju po službenoj dužnosti”, uvjeren je Šaranović.
Uprava za imovinu ima rok od godinu od stupanja na snagu Zakona oslobodi vjeroispovijesti da utvrdi vjerske objekte i zemljište koji su državna svojina, izvrši njihov popis i podnese zahtjev za upis prava državne svojine na tim nepokretnostima u katastar nepokretnosti. Organ uprave nadležan za poslove katastra dužan je da upis zahtjeva izvrši u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, o čemu, bez odlaganja, obavještava vjersku zajednicu koja koristi objekte i zemljište iz stava 1 ovog člana.
Šaranović je uvjeren da će Uprava kojom rukovodi u propisanom roku ispuniti svoje obaveze.
Pravni zastupnik države isped Uprave za imovinu u ovom procesu jeLuka Globarevićkoji ističe da Zakon o državnoj imovini precizno definiše da su dobra u opštoj upotrebi i kulturno istorijski spomenici koji ne mogu biti predmet privatne svojine.
Globarović je siguran da će država lako dokazati vlasništvo nad nepokretnostima koje su nezakonito prepisane na SPC. Objašnjava da će uvidom u hronoligiju upisa sve biti lako dokazivo. Do danas neidentifikovani službenici Uprave za nekretnine su u posljednjih nekoliko decenija nezakonito na Srpsku crkvu upisali skoro svu crkvenu imovnu u našoj zemlji od manastira i crkava, do livada, pašnjaka, šuma…
Ti službenici vjerovatno su i danas angažovani u katastru tako da je moguće da ponovo pokušaju da zloupotrijebe podatke, ali Globarević vjeruje da im sada to neće ići tako lako.
“Katastar nepokretnosti nije samo list nepokretnosti i kopija ažurnog katastarskog plana, nego je to i elaborat i zbirka isprava. Samo se namjerno može desiti da neko sakrije neku dokumentaciju. Zloupotrebe su moguće, ali će sve izaći na vidjelo”, izričit je on.
Osnov utvrđivana prava na zemljitu je, objašnjava Globarević, član 63 Zakona o državnom premjeru i katastru koji kaže: “prilikom utvrđivanja prava na zemljište izvršiće se upoređivanje prethodne evidecije sa novoformiranim elaboratom i drugi dokazi”.
“To znači da se ne bi moglo desiti ako ste bili upisani u prethodnoj evidenciji da vas neko eliminiše iz te evidencije”, kategoričan je Globarević.
Ko je, kada, kako i zašto nezakonito upisivao državnu kao vjersku imovinu utvrđivaće se na osnovu važećeg katastarskog operata.
“U listu nepokretnosti jasno piše osnov sticanja imovine, tačno se zna ko je obrađivač predmeta, a isto tako mora da postoji trag i u situacijama gdje je upisivana Mitropolija crnogorsko-primorska bez pravnog osnova, unošenjem matičnog broja, bez sprovedenog upravnog postupka. Postojala je mogućnost da se uđe u elektronsku bazu podataka, tako da je neko unosio matični broj Mitropolije kao vlasnika, Ali, ostao je trag koje to radio i svi mogu biti identifikovani”, objašnjava Globarević, koji je veliki dio radnog vijeka proveo na rukovodećim pozicijama u katastru.
Država će za svaki upis koji smatra nezakonitim inicirati postupak Uprava za imovinu u okviru svojih nadležnosti pred upravnim organima, dok će zaštitnik imovinsko-pravnih intresa Crne Gore zastupati državu u sudskim postupcima, shodno Zakonu o državnoj imovini.
U Zakonu o državnom premjeru i katastru nepokretnosti se kaže da se podaci upisani u katastru nepokretnosti smatraju tačnim i da niko ne može da trpi štetne posljedice u bilo kojem pravnom poslu, kao i da ako neko smatra da je lišen prava svojine može kod nadležnog suda pokrenuti postupak za povraćaj u pređašnje stanje. Taj postupak će se zabilježiti u G listu u Upravi za nekretnine, a postupak se pokreće u roku od tri godine od dana saznanja za taj upis u katastru nepokretnosti objašnjava Globarević.
Da bi katastar nepokretnosti bio u pravnom prometu neizostavno je da se usaglase grafička i numerička baza podataka list nepokretnosti i kopija katastarskog plana, gdje površine moraju biti istovjetne.
On očekuje da će Uprava za nekretnine u narednom periodu brže i ažurnije dostavljati podatke Upravi za imovinu, kako bi bili poštovani zakonom definisani rokovi i zaključuje da će državna imovina biti vraćena državi Crnoj Gori.
