Rezultati Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) najbolje demantuju sumnje u postojanje bilo kakvog političkog uticaja, poručio je resorni ministar Danilo Šaranović, dok član Odbora za bezbjednost i odbranu Nikola Zirojević smatra da je jasan uticaj Demokratske Crne Gore na rad sektora bezbjednosti.
Šaranović je agenciji MINA, odgovarajući na pitanje da li je MUP nezavisan u potpunosti ili određene političke strukture imaju uticaja, kazao da resor na čijem je čelu funkcioniše isključivo u okviru zakona, bez bilo kakvog političkog upliva u operativne i profesionalne odluke.
„Model rada koji gradimo zasniva se na potpunoj neselektivnosti, jasnoj profesionalnoj hijerarhiji i odgovornosti zasnovanoj na rezultatima“, naveo je Šaranović.
On je kazao da su tokom proteklih mjeseci građani mogli da vide kako izgleda sistem u kojem se odluke donose isključivo na osnovu bezbjednosnih procjena i javnog interesa, bez političkih uticaja, kalkulacija i bez bilo kakvih spoljnih pritisaka.
„Što potvrđuje najnoviji Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za ovu godinu u dijelu koji se odnosi na poglavlja 23 i 24, a u kojem se posebno ističe napredak koji je Uprava policije ostvarila u prethodnim mjesecima – od razbijanja organizovanih kriminalnih struktura do unapređenja međunarodne saradnje“, dodao je Šaranović.
On je kazao da takve ocjene potvrđuju da sistem funkcioniše profesionalno, bez političkog upliva i sa potpunim fokusom na rezultate.
Komentarišući navode dijela javnosti o političkom uticaju na MUP, Šaranović je rekao da takvi navodi nijesu zasnovani na činjenicama.
„Rezultati koje je sistem MUP-a postigao u prethodnom periodu najbolje demantuju bilo čije sumnje u postojanje bilo kakvog političkog uticaja“, rekao je Šaranović.
On je naveo da policija djeluje jednako prema svima, bez obzira na funkciju, društveni status ili političku pozadinu.
Šaranović je rekao da navode o političkom uticaju na MUP mogu reći samo oni koji stvarnost posmatraju kroz naočare sistema koji su sami stvorili.
„Oni koji su godinama MUP koristili kao produženu ruku ne samo političkih centara moći, nego i kriminalnih organizacija. Oni koji su od institucije bezbjednosti napravili instituciju poslušnosti. Mi smo taj sistem zatrli. Ne umirili, ne ublažili, nego potpuno razbili“, kazao je Šaranović.
On je rekao da bi “neki najradije zauvijek sakrili da su, upravo u njihovo vrijeme, ključni ljudi bezbjednosnog sektora odavali tajne podatke kriminalnim klanovima, ulazili u baze podataka ne da štite građane, nego da kriminalcima dostavljaju lične podatke političara i političkih oponenata“.
„Upravo su oni vršili nedozvoljeni pritisak na političku orijentaciju zaposlenih, koristili zaposlene u Policiji i MUP-u kao mašineriju za izborni rezultat tadašnje vlasti. Tada je politički uticaj bio model rada, ne izuzetak“, naveo je Šaranović.
Prema njegovim riječima, u takvoj konstalaciji odnosa se stvorila percepcija političkog uticaja, jer je uticaj bio „stvaran, brutalan i svakodnevan“.
„Danas tog uticaja nema. I ne postoji ni promil šanse da bi ga ovaj menadžment ikada dozvolio. Najbolji dokaz nijesu naše riječi, nego naši rezultati“, kazao je Šaranović.
On je dodao da su u borbi protiv organizovanog kriminala razbijene ozbiljne kriminalne strukture.
„Baš one koje su vršile nedozvoljen uticaj na MUP i sektor bezbjednosti, procesuirani su nalogodavci i izvršioci teških krivičnih djela, otvorena vrata za najveće reforme bezbjednosnog sektora u savremenoj istoriji“, rekao je Šaranović.
On je kazao da je pokrenut proces vetinga, najdublje unutrašnje čišćenje institucija ikada viđeno u Crnoj Gori, navodeći da to ne rade sistemi pod političkom kontrolom.
„To rade samo sistemi koji imaju profesionalnu autonomiju i moralnu hrabrost“, dodao je Šaranović.
On je poručio da današnja policija djeluje jednako prema svima – ministrima, funkcionerima, tajkunima, prema svakom građaninu.
„Bez obzira na status, pozadinu ili stranačku knjižicu. I baš zato što djeluje jednako prema svima, nekima to izgleda kao „politički uticaj““, kazao je Šaranović.
On je naveo da je to prvi put nakon mnogo godina da nema nikakvog uticaja osim jednog – uticaja zakona.
„To je razlika između njihovog sistema i našeg sistema. Između prošlosti i sadašnjosti. Između države zarobljene i države oslobođene“, rekao je Šaranović.
Upitan da li je partijska bliskost ima veze sa kadriranjem u MUP-u, Šaranović je rekao da je odgovor na to pitanje veoma lak.
„Dovoljno je postaviti jedno jednostavno pitanje: po kom kriterijumu je izabran direktor Uprave policije, političkom ili profesionalnom? Svi znaju odgovor. Izabran je po profesionalnom kriterijumu. I to je dokaz koji ruši svaku konstrukciju o partijskom kadriranju“, kazao je Šaranović.
Zirojević je, komentarišući dosadašnji rad MUP-a, kazao je da je taj resor bio i pod lupom EK.
„Gdje je sugerisano da je MUP jedan od, tako rečeno, problematičnijih resora, gdje je potrebno odraditi reformu tog resora”, rekao je Zirojević agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, situacija je još gora kada se posmatra iz unutrašnjosti.
“Jer, čini mi se da sva dešavanja koja smo imali priliku da vidimo u prethodnih godinu-dvije, jasno govore da se građani ne mogu osjećati bezbjedno u sopstvenoj državi i da tu nešto ne štima”, naveo je Zirojević. On smatra da se bezbjednosni sektor nalazi u veoma lošem stanju i da ne daje adekvatne odgovore na elementarne situacije, gdje bi trebalo da bude očekivano da bezbjednosni sektor djeluje promptno.
„I postavlja se pitanje šta bi se desilo da se naš bezbjednosni sektor suoči sa nekim većim ozbiljnijim izazovima u odnosu na ove s kojima se suočava, koji su uglavnom lokalnog karaktera”, naveo je Zirojević.
On smatra da se građani i građanke ne mogu osjećati bezbjedno sa „ovakvim bezbjednosnim sektorom i MUP-om”.
Upitan o političkom uticaju na MUP, Zirojević je rekao da je sasvim jasno da je MUP „pod šapom Demokratske Crne Gore, koja je formalno upravljanja resorom”.
“Tu je u potpunosti vidljiv partijski i politički uticaj. Ako pogledate i javna obraćanja, saopštenja za javnost MUP-a izgledaju kao da ih je pisao šef kluba poslanika Demokrata“, kazao je Zirojević.
On je kazao da se u prije nekoliko dana u parlamentu čulo da šef kluba poslanika partije koja kontroliše MUP i veći dio bezbjednosnog sektora, najavljuje nove aktivnosti policije i hapšenja.
“Iako to njemu ni po kojem osnovu ne bi moglo da pripada, iako on ne bi mogao ni da ima informacije o tome šta su planovi ovog resora, tako da je jasno da se MUP koristi kao politička batina Demokratske Crne Gore sa obračun sa neistomišljenicima“, smatra Zirojević.
On je rekao da je ubijeđen da kadriranje u MUP-u ima veze sa partijskim bliskim ljudima.
„I to govori dosta nekih imenovanja koje smo vidjeli i Izvještaj EK od naših evropskih partnera, koji su takođe naglasili da imenovanja u bezbjednosnom sektoru moraju biti na profesionalnoj osnovi, a ne na bilo kojoj drugoj“, naveo je Zirojević.
On je kazao da „pristižu određene informacije i kako se u MUP-u zapošljavaju na nekim zatamljenim listama, koje nijesu vidljive javnosti, članovi čitave jedne porodice“.
„Tako da na bazi onih informacija kojima raspolažemo, jasno je da se ovaj resor, koji jeste ogroman i koji je vrlo primamljiv, itekako koristi za kadriranje koje je partijsko, a ne profesionalno orjentisano”, naveo je Zirojević.
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je agenciji MINA da je prema rezultatima istraživanjima javnog mnjenja, koje Centar za demokratiju i ljudska prava objavljuju godišnje, povjerenje u policiju palo sa 53,5 odsto u prošloj na 44,1 odsto u ovoj godini.
To, kako je navela, predstavlja najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina, na reprezentativnom uzorku.
„Promjena od gotovo deset procentnih poena je i statistički i sociološki značajna, a rijetko se bilježi tako veliki jednogodišnji pad povjerenja u bilo koju instituciju u Crnoj Gori“, kazala je Bajramspahić.
Prema njenim riječima, takav rezultat vremenski se poklapa sa snažnim društvenim šokom nakon dva masovna ubistva na Cetinju, tokom kojih je značajan dio javnosti ocijenio reakciju policije kao nedovoljno efikasnu.
„Ipak, za dublje razumijevanje razloga naglog pada povjerenja potrebna su dodatna kvalitativna istraživanja koja bi detaljnije rasvijetlila percepcije i stavove građana“, smatra Bajramspahić.
Ona je, govoreći o širem desetogodišnjem kontekstu, kazala da je povjerenje u policiju bilo niže nego danas jedino 2021. godine, kada je iznosilo 34,9 odsto, dok je 2022. godine bilo na nivou sličnom aktuelnom (43,8 odsto). Bajramspahić je navela da je povjerenje u periodu od 2016. do 2020. godine uglavnom bilo više nego sada, krećući se u rasponu od 40,9 odsto do 53,6 odsto – koliko je izmjereno 2016., što ujedno predstavlja najvišu vrijednost u posmatranom periodu.
„Ti negativni trendovi zahtijevaju ozbiljno preispitivanje unutar policijskog menadžmenta i MUP-a“, istakla je Bajramspahić.
Ona je rekla da je u posljednjih pet godina nedostajalo samokritičnih analiza iz redova policije i MUP-a, „uprkos brojnim kontroverznim situacijama u kojima rad policije i MUP-a nije ispunio očekivanja javnosti“.
„Bez jasnog priznavanja problema i preuzimanja odgovornosti, teško je očekivati napredak. Građani prepoznaju da postoje problemi u koordinaciji, operativnom reagovanju i strateškom planiranju“, rekla je Bajramspahić.
Ona smatra da je vidljiva i kontinuirana politizacija sektora bezbjednosti.
„Što se ogleda i u čestim primjerima u kojima politički akteri iz vladajućih partija najavljuju policijske aktivnosti, što šalje poruku da policija nije operativno nezavisna“, kazala je Bajramspahić.
Ona je navela da upravljanje ljudskim resursima takođe nije unaprijeđeno, već da se kontinuirano unazađuje Zakon o unutrašnjim poslovima kako bi se otvorio veći prostor za politički uticaj u zapošljavanju i napredovanju.
Prema riječima Bajramspahić, progresivni zakon donesen 2021. godine, na osnovu zahtjeva EK, mijenjan je iste godine, a potom i 2023. i prošle godine.
„Pokušaj nove izmjene u ovoj godini zaustavljen je tek pod pritiskom civilnog društva, što dodatno ukazuje na duboke strukturne izazove u depolitizaciji policijskog sistema“, zaključila je Bajramspahić.
