Kako podsjeća beogradski list Danas, ovome je prethodila Šapićeva inicijativa da se spomenik Draži Mihailoviću podigne u parku na Terazijskoj terasi, koju jeGradska komisija za spomenike, nazive ulica i trgova odbila.
Međutim, ono što uznemirava je da se na Fejsbuku dijeli skeniran dopis Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda u kojem između ostalog stoji da je ova institucija saglasna da se spomenik postavi u parku Ušće.
„U skladu sa Zakonom o kulturnom nasljeđu predmetni prostor nije utvrđen za kulturno dobro, ne nalazi se u okviru kulturno – istorijske cjeline, ne uživa status dobra pod prethodnom zaštitom i ne nalazi se u okviru prethodno zaštićene cjeline“, navodi se u dopisu Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.
Istoričar umjetnosti i odbornik u Skupštini grada Beograda ispred ZLF-a i njihov predstavnik u Gradskoj komisiji za spomenike, nazive ulica i trgova Branislav Dimitrijevićobjavio je na svom Fejsbuk profilu da, iako je prije tri dana održana sjednica Komisije, o ovoj temi nije bilo riječi.
„Iako je prije tri dana održana sjednica Komisije za spomenike bez ove teme, juče naprasno stiže poziv na novu, hitnu, sa jednom tačkom dnevnog reda. Iako ista Komisija ranije nije usvojila ovaj predlog, Šapić je opsjednut i sad vrši još veći pritisak. Da li će se ovom pritisku povinovati svi u većini – na primjer i predsjednica Komisije, koja je sada SNS, a prije toga SPS, a još pre toga bila i KPJ? Sastanak Komisije je zakazan za srijedu 25. jun u 10 sati. Kao član Komisije molim za podršku svih antifašista u Beogradu da ne dozvolimo da ovo prođe“, poručio je Branislav Dimitrijević na svom Fejsbuk profilu.
Savez antifašista o namjeri gradonačelnika: „Šapiću – neće moći! Neće ti proći!”
Povodom ideje gradonačelnika oglasio se Savez antifašista Srbije, kako bi istakli da „najenergičnije“ osuđuju ovu ideju.
„Draža Mihailović ne samo da nije bio nikakav antifašista kako se to danas u desničarskim političkim krugovima tvrdi i srpskoj javnosti želi prikazati, već, naprotiv, sarađivao je i politički i vojno sa nacifašističkim okupatorima Njemcima i Italijanima. Razgovor Mihailovića sa njemačkim oficirima na sastanku u Divcima novembra 1941. godine uz obećanje da neće napadati njemačke okupacione formacije, rezultovao je njemačkom idejom o legalizovanju četničkih jedinica u kvislinškim Nedićevim formacijama“, navode u saopštenju Saveza antifašista Srbije.
Oni podsjećaju da je odluka o legalizaciji uz puni blagoslov Njemaca, donijeta u Mihailovićevom štabu na Ravnoj Gori 30. novembra 1941. godine, kao da su o četnici sarađivali tijesno i sa italijanskim okupacionima snagama u Dalmaciji i zajedno sa njima gušili partizanski otpor okupatoru.
„Mnogobrojne zločine su činili i prema sopstvenom narodu od kojih je onaj u Vraniću (decembra 1943) javnosti najpoznatiji. A u ljeto 1944. godine kada je postajalo sve jasnije da će Njemačka izgubiti rat i da će partizanske i sovjetske jedinice uskoro osloboditi Beograd i Srbiju, sklopljen je novi savez između Njemaca, nedićevaca, ljotićevaca i četnika da se zajedničkim snagama odupru partizanskim jedinicama NOVJ. Vojna saradnja sa nacifašistima i borba protiv onih koji se bore protiv nacifašizma i za slobodu, nikako ne može biti ‘antifašistička’ a onaj ko je u toj saradnji učestvovao ne može se nazvati antifašistom, već u najmanju ruku kolaboracionistom“, ukazuju iz Saveza antifašista Srbije.
