U srcu starog jezgra Risna, Ulica Gabela već decenijama svjedoči slojevitoj istoriji grada, ali i sve izraženijem nemaru koji prijeti da ugrozi njen autentični izgled. Inicijativa za postavljanje zaštitnih stubića, koju je nedavno obnovila Mjesna zajednica Risan, predstavlja prvi konkretan korak ka očuvanju ovog vrijednog kulturno-istorijskog prostora.
Mjesna zajednica Risan početkom februara ponovila je inicijativu Sekretarijatu za investicije Opštine Kotor za postavljanje zaštitnih stubića kojim bi se zaustavio saobraćaj u Ulici Gabela. Predstavnici MZ su na sastanku sa predstavnicima Sekretarijata 9. aprila dogovorili da Sekretarijat uputi nalog Komunalnom Kotor za postavljanje stubića (potencijalno rampa sa gornje strane, a stubići sa donje). Riječ je o inicijativi novog saziva Savjeta MZ, koji je formiran nedavno kao svojevrsni mjesni konsenzus o zajedničkim pitanjima.
- Jedna od prvih stvari o kojoj smo imali potpunu saglasnost jeste potreba da se Gabela zatvori za saobraćaj. Investicije su na posljednjem sastanku bile kooperativne i potvrdile da je sljedeći korak upućivanje naloga Komunalnom za postavljanje novih stubića. Pitanje je kako i koliko će oni opstati, odnosno da li će nadležna tijela za zaštitu kulturnog nasljeđa uraditi nešto konkretno ovoga puta i spriječiti dalju devastaciju područja - istakla je za Pobjedu članica savjeta Mjesne zajednice i osnivačica prostora za edukaciju „Malo mjesto“ u Risnu Iva Malešević.
NEMA ROKOVA
Malešević nam je pojasnila da se ne radi o velikoj investiciji, niti je ikada, nažalost, bilo riječi o nekoj složenoj mehaničkoj rampi ili sistemu.
- Kako bi se sve što brže riješilo, mi smo išli na najjednostavniju varijantu postavljanja metalnih stubića, kakvi su već ranije postojali, sa mogućnošću otključavanja u hitnim situacijama. Ključeve bi, kao i ranije, mogla imati Mjesna zajednica ili nadležna služba, kako bi se omogućio prolaz u slučaju intervencija. I prethodni saziv Mjesne zajednice takođe se obraćao Opštini više puta u posljednje dvije godine. Prava i konkretna zaštita ulice je trebalo da dođe kroz projekat rekonstrukcije koji je, prema riječima službenice Opštine, koja je bila u skorašnjoj posjeti mjestu - već završen. Razlog zbog kojeg nije uslijedila dalja realizacija je navodno čekanje da ,,neki dio infrastrukture“ prođe tim područjem. Ukoliko se radi o velikom projektu postavljanja kanalizacione mreže za ovaj krak zaliva, te ako se time planira raskopavanje Gabele - iskreno me brine način na koji će to biti sprovedeno - kazala je Malešević.
Prema njenim riječima, preciznih rokova za postavljanje stubića u ovom trenutku nema.
- I to je u redu, čekamo. Ukoliko akcija izostane, reagovaćemo ponovo. Utisak sa posljednjeg sastanka sa Investicijama je bio pozitivan, pa s obzirom na to da se radi o jednostavnom rješenju, očekujemo da realizacija može biti brza kada se donese konačna odluka - rekla je Malešević.
Ona smatra da trenutno saobraćaj veoma ugrožava kamenu kaldrmu i autentični ambijent Gabele.
- Ne samo da saobraćaj prlja ulicu, već se odvaljuju djelovi kaldrme i pločnika. Gabela je istorijski slojevita ulica - jedan dio kamena je više uglačan, drugi manje, upravo zbog načina i intenziteta korišćenja kroz vjekove. Taj trag vremena je dio njenog identiteta i treba da ostane autentičan. Ono što je sigurno jeste da Gabela nije projektovana za automobile, motore ili trotinete. Bilo kakvo vozilo koje opterećuje strukturu doprinosi njenom propadanju - kazala je Malešević.
Naša sagovornica smatra da postavljanje stubića nije samo tehničko rješenje, već prvi konkretan čin zaštite.
- Stubići bi označili početak ozbiljnijeg odnosa prema nasljeđu i jasnu poruku da istorijsko jezgro ima status koji zahtijeva poštovanje. Ovaj čin bi mogao da označi početak procesa vraćanja kulturnog nasljeđa Rišnjanima i očuvanja tog nasljeđa za generacije koje dolaze - kazala je Malešević.
Ona smatra da bi zatvaranje Gabele moglo biti podsticaj za buduću revitalizaciju, ali da to svakako nije dovoljno.
- Revitalizacija ne može da se desi bez ozbiljnog i sistemskog pristupa. Prvo među mještanima, a onda i na nivou opštine. Trenutno ne postoji jasna vizija razvoja tog tipa, niti je ona ugrađena u planska dokumenta. Promjena može da dođe i kroz udruživanje građana ili ljudi koji vole i poštuju ovo mjesto - istakla je Malešević.
Naša sagovornica smatra da bi veliki pomak bio ako se u Gabeli otvore dvije kvalitetne radnje - zanatske, galerijske ili kulturne.
- Važno je da to ne budu sadržaji koji dodatno degradiraju prostor, poput kladionica - jer one dominiraju u Risnu. Dugoročno, otvaranje Palate Ivelić kao muzeja ili realizacija kulturnog centra mogli bi stvoriti efekat međusobnog podsticaja. Ali bez povjerenja i bez dobrih primjera to se neće desiti samo od sebe - naglasila je Malešević.
VRIJEDNA PROŠLOST
Crnogorski reditelj Vladimir Perović za Pobjedu je kazao da „Gabela odavno traži pomoć, vapi: čuvajte me, ja vam pričam!“
- Tih sedamdesetak metara divno složene prave turske kaldrme i sjajnih pločnika glancanih nogama trgovaca, zanatlija, mehandžija, pomoraca, vojnika, đaka, seljaka, građana, putnika, naučnika, turista... čine jedan od najljepših spomenika prošlosti i nude uvid u jedan od najznačajnijih kulturnih slojeva Risna, primjer osobene graditeljsko-urbanističke estetike... Kome nije srce zastalo kad sunce dospije u njene blage zavijutke, pa zablješti uglancano kamenje i prosto vas poziva da zamišljate kakav je samo bogati život njome vrvio tokom više vjekova, od turskog doba naovamo - kazao je Perović.
On je naglasio da je došao čas da od samih Rišnjana, i to mladih, krene zahtjev da se vanserijski dragocjena starina počne istinski čuvati.
- Djeca digitalnog doba, okrenuta velikom bijelom svijetu, sa znanjem svjetskih jezika i modernih vještina, korisnici novih tehnoloških tekovina... brinu o svom mjestu i čuvanju vrijedne prošlosti. Duboki naklon! - rekao je Perović.
Prema njegovim riječima, nije dovoljno samo jednokratno postavljanje stubića, ili bolje rampe, koja bi se skidala samo ambulanti ili vatrogascima.
- Da nijedan motocikl, vespa, moped ne može da prođe. Odluka o zaštiti Gabele mora da bude trajno u opštinskim knjigama, kao obaveza za njene službenike, a naravno i same građane Risna. Da li se to pravno reguliše kao zakon, podzakon, propis, uredba... ne znam, ali je bitno da postoji mogućnost ozbiljne kazne za onoga ko narušava kulturno-istorijsku baštinu - kazao je Perović.
Podsjetimo, Gabela predstavlja središnji prostor istorijskog jezgra Risna. To je ulica koja povezuje trg sa gornjom zonom grada odakle put dalje vodi ka Ledenicama i Krivošijama. Gabela je do danas sačuvala istorijski lik sa nizovima kuća sa obje strane, mrežom prolaza, dvorištima, pomoćnim i ekonomskim zgradama i vegetacijom.
Pobjeda je krajem prošle godine pisala o lošem stanju u kojem se nalazi taj kulturno-istorijski dragulj. Danas je ta ulica zapostavljena, zapuštena, bez sadržaja, bez znakova koji bi posjetiocu rekli da je na mjestu vrijednom pažnje. Nema suvenirnica, nema nekadašnjih zanatskih radionica, nema ni putokaza koji bi vas doveo do nje. Postavljanje zaštitnih stubića u Gabeli može djelovati kao mala i jednostavna intervencija, ali u suštini predstavlja važan iskorak ka očuvanju identiteta Risna.
Treba osjećaja za vanserijski vrijedno
Vladimir Perović naglašava da kad se zaštiti Gabela, prvi sljedeći korak mora biti revitalizacija Palate Ivelića sa moćnim platoom ispred.
- Već je to mjesto postalo centar kulture Risna. Kotor je bogata opština. Može i mora da obrati pažnju. I da, uz ova beznačajno mala sredstva izdvoji i nešto ozbiljniji novac te da, uz pomoć UNESCO-a i drugih fondova, podigne iz poluruševina Palatu Ivelića. I uz to, da pospješi otvaranje sadržaja primjerenih ljepoti, značaju i istorijskom pamćenju Gabele, po prizemljima i portunima njenih kuća… I!? Gabela postaje staza hodočašća, na kojoj će, uz mnogošta usput, prvo moguće odredište, svetilište, hram kulture, biti upravo Palata Ivelića. A ko poželi da produži Gabelom lagano naviše, na jedno dalje, duže hodočašće: kroz Malu, do predivnog mosta preko potoka Božjak, pa starom, djelimično obnovljenom stazom (koja dijelom prolazi kroz privatno imanje, ali je oduvijek bila zajednički, opštinski put) i do Teutine tvrđave... – rekao je Perović.
Ovo nije, prema njegovim riječima, utopija niti nemoguć zahtjev.
- Prozvane su opštinske vlasti. Treba samo osjećaja za vanserijski vrijedno, treba dobre volje... Ovaj čudesni fjord, sa ovakvom prirodnom, kulturnom i istorijskom baštinom, čuva UNESKO. Ali, ako ga ne čuvamo mi, neće ostati ničega, a UNESKO će dići ruke od nas. Koja vlast ima hrabrosti da dozvoli da se to dogodi za njenog vakta…!? - kazao je Perović.
Fizičko trošenje strukture koja je dio kulturnog nasljeđa
Iva Malešević je naglasila da poseban problem predstavlja početak Ulice Gabela.
- On je presvučen asfaltom, vjerovatno bez adekvatne dozvole, i taj problem se može riješiti jedino projektom rekonstrukcije, o kojem bi trebalo da razmišlja Ministarstvo kulture kao nosilac zaštite kulturnih dobara. Postoje vidljiva oštećenja na samoj kaldrmi i pločniku - kamen se pomjera, odvaljuje i kruni. Nije riječ samo o estetskom problemu, već o fizičkom trošenju strukture koja je dio kulturnog nasljeđa. To nije prostor koji je predviđen za saobraćaj i svako dalje opterećenje samo ubrzava proces propadanja - istakla je Malešević.
