Hormuški moreuz neće biti ponovo otvoren dok se ne ispuni sedam iranskih uslova navedenih u junskom privremenom sporazumu sa Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi u nedjelju Nour njuz riječi predsjednika iranskog parlamenta Mohamada Bagera Kalibafa, nekoliko dana nakon što je Teheran primio odgovor Vašingtona na svoj diplomatski prijedlog.
"Amerikanci, koji u medijima govore jedno, nedavno su preko posrednika iznijeli prijedloge. Međutim, moraju shvatiti da je period odugovlačenja procesa i nametanja jednostranih zahtjeva završen. Stav Islamske Republike Iran potpuno je jasan i čvrst i Hormuški moreuz neće biti otvoren dok se ne ispuni naših sedam uslova, zasnovanih na Memorandumu o razumijevanju iz Islamabada", kazao je Kalibaf.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči rekao je u nedjelju da bi plan koji je Teheran iznio za rješavanje spora sa Vašingtonom mogao dovesti do ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza u roku od sedam dana, ukoliko bude prihvaćen.
Obraćajući se stranim ambasadorima i diplomatama u Teheranu, Arakči je rekao da je Iran jasno objasnio svoje uslove za ponovno otvaranje moreuza, te da su oni povezani sa obavezama koje bi Sjedinjene Američke Države morale prihvatiti.
Dodao je da se Teheran nada da će Vašington izabrati diplomatiju, ali je upozorio da je Iran spreman da odgovori ako Sjedinjene Američke Države ponovo izaberu vojnu akciju i napadnu zemlju.
"Ako ponovo pribjegnu vojnim rješenjima, spremniji smo nego ranije i preduzećemo sve što je potrebno za svoju odbranu“, rekao je Arakči.
Pentagon šalje nosač aviona “Teodor Ruzvelt” na Bliski istok, gdje se već nalaze dva američka nosača. Dolazak se očekuje u novembru, ali nije jasno da li će zamijeniti neki od postojećih nosača ili pojačati američke snage.
Najviši zvaničnici američke administracije razmatrali su u Kemp Dejvidu naredne korake u ratu sa Iranom i sukobu u Jemenu. Sastanak je vodio potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens, a američki predsjednik Donald Tramp nije otkrio šta će Vašington sljedeće preduzeti.
Iranska nacionalna valuta nastavlja da slabi, a njen kurs je na slobodnom tržištu prvi put dostigao istorijski nivo od tri miliona rijala za jedan euro (1,12 dolara), usljed rata i ekonomskih sankcija, izvijestio je danas iranski finansijski internet portal bon-bast.com.
Brza deprecijacija dramatično smanjuje kupovnu moć stanovništva. Finansijski analitičari kažu da su prosječne mjesečne zarade od početka godine pale sa protivvrijednosti od 120 eura na oko 70 eura.
Devalvacija poskupljuje uvoz, posebno robe široke potrošnje i sirovina, čime se dodatno podstiče rast domaćih cijena.
Stanovnici Teherana rekli su za DPA da su cijene hrane značajno porasle u posljednjih šest mjeseci.
Na primjer, cijena hljeba se udvostručila sa 250.000 na 500.000 rijala (sa oko 0,08 eura na 0,17 eura). Cijena kilograma pirinča porasla je sa 3,5 miliona na 5,5 miliona rijala (sa oko 1,17 eura na 1,83 eura). Meso je mnogim domaćinstvima postalo preskupo kao namirnica.
