Zbog epidemije koronavirusa vrtići ne rade, a ova odluka NKT-a, osim za zaposlene u privatnim vrtićima, veliki je problem i za samohrane roditelje, jer nemaju gdje da ostave djecu, u vrijeme boravka na poslu.
Kako za Portal Analitika svjedoči samohrana majka Jelena, svaki novi radni dan je još jedna briga - ko će čuvati njenog četvorogodišnjeg sina Milana?
Za sada, mora da se snalazi svaki dan. Radi kao prodavac, po smjenama, što je dodatno otežavajuća okolnost. Ističe da bi rad vrtića umnogome olakšao njenu organizaciju.
,,Snalazim se nekako. Veoma je teško ovako funkcionisati, mnogo bi mi bilo lakše da rade vrtići, i da dijete mogu tamo ostaviti, dok ja završim obaveze. Kad ste samohrani roditelj, sve je mnogo teže, nemate pomoć drugog roditelja”, ističe Jelena, dodajući da joj pomaže sestra koja veoma dobro brine o svom sestriću.
Jelena sa sinom živi u prigradskom naselju, a u njenom komšiluku nema male djece, pa četvorogodišnjem Milanu nedostaje i druženje sa drugarima, priča naša sagovornica.
,,Mora sam da se igra, ja sam mu jedino društvo za igru, nema male djece ovdje. U vrtiću ima drugare, pa mu je tamo veoma zabavno”, objašnjava Jelena, uz nadu da će njen sin uskoro moći da se vrijeme provodi u igri i druženju sa vršnjacima u vrtiću.
Djeca u zatvorenom, zanemaren njihov razvoj: Iz privatnih vrtića tvrde da ovakvo stanje loše utiče na socijalizaciju najmlađe populacije, i da im se time uskraćuje druženje sa drugarima i igra. Ističu da su roditelji nakon radnih obaveza umorni i ne mogu da se posvete adekvatno igri i zabavi djece.
,,Osnovni razlog za pokretanje inicijative za hitno otvaranje vrtića upravo su djeca i njihova preduga izolovanost koja uglavnom borave u zatvorenim prostorima bez adekvatne pedagoške stimulacije. Potpuno se zanemaruje njihov razvoj koji je od ključnog značaja za njihov dalji život. Nemaju svi roditelju mogućnosti ni vremena da se kvalitetno posvete djetetu. Djeca postaju asocijalna, nervozna i gubi se rutina koja se kod njih gradila”, objašnjava vlasnica privatnog vrtića “Maša”, Zorka Kečina.
Kaže da svakodnevno komuniciraju sa roditeljima, koji nemaju odekvatan način da zbrinu dijete dok su na radnim mjestima. Ističu i da su nakon prvog talasa i ponovnog otvaranja vrtića, poštovali sve savjete struke.
,,Vrtići su poslije pauze od dva i po mjeseca bili otvoreni 1. juna kad je bilo prisutno 80 odsto upisane djece, što je uobičajeno s obzirom na to da je početak ljeta i odmori blizu. Pridržavali smo se propisa i mi kao ustanove i roditelji. Sada mnogi koriste odmore, ali kako se bliži septembar mnogi nemaju rješenje i vrše pritisak za ponovno otvaranje navodeći primjere zemalja regiona pa i šire u kojima vrtići pa i škole, uz protokole i mjere rade”, objašnjava Kečina.
U nezavidnoj finansijskoj poziciji: Zbog odluke NKT-a da vrtići budu zatvoreni, i financijska situacija ovih vaspitnih ustanova je u nezavidnom položaju. Osim plata, imaju i kirije, kredite, a nemaju načina da pokriju troškove.
,,Privatne predškolske ustanove se finansiraju isključivo od uplata roditelja. Što znači kad su vrtići zatvoreni to izostaje. Kao zatvorena djelatnost radnici imaju 222 eura nadoknade, što u dužem trajanju njima nije dovoljno i najavljuju napuštanje posla. Takođe, mjesečne troškove u vidu kirija, dazbina pa čak i kredita snose poslodavci, snalazeći se kako znaju i umiju”, zabrinuta je Zorka za budućnost svoje ustanove, od koje živi njena, ali i 16 porodica njenih zaposlenih.
,,Na nivou Crne Gore u 32 licencirane ustanove je više od 300, mahom, prosvjetnih radnika. Kao što sam navela mjerama Vlade plaćeno je 222 eura, dok mi kao ustanova nijesmo u mogućnosti pokriti ni regularne troškove, niti doplatu do pune plate koju primaju njihove kolege iz državnih vrtića”, ističe Kečina.
Igraonice rade, vrtići ne: Odlukom NKT-a vrtićima je zabranjen rad, dječijim igraonicama nije. Iz privatnih ustanova, smatraju da ta odluka nije pravedna. Kako je igraonicama dozvoljen rad neki su iskoristili trenutak i roditeljima koji nemaju rješenja za brigu o djeci ponudili usluge čuvanja, ističe naša sagovornica.
,,Ne mogu da ih osuđujem, težak je momenat za sve. Što se tiče privatnih vrtića broj djece u grupama je mali - kod nas je recimo za uzrast od jedne do dvije godine, njih 8-10 u grupi. Taj broj se povećava što su djeca starija, ali se pridržavamo pedagoških normi i broj djece u grupama je manji”, ističe Kečina.
Zdravlje jeste najvažnije, saglasni su i iz vrtića, ali i poručuju da je tok virusa i epidemije neizvjestan, a to se loše odražava na kompletnu privredu. Pozivaju NKT da razmotri odluku i da dozvoli rad, uz određene mjere, koje će za rezultat dati očuvanje zdravlja.
“Svjesni smo situacije u kojoj se cijeli svijet našao, insistiramo na pooštravanju mjera i njihovom sprovođenju, ali zatvaranje više ne moze biti opcija, gubi se kredibilitet koji smo godinama gradili, roditelji nijesu sigurni hoćemo li raditi, radnici hoćemo li biti u mogućnosti isplatiti primanja. Virus je nešto što će očigledno postati naša stvarnost i svakodnevica i smatramo da možemo biti dobri partneri u edukaciji najmlađih kako da se ponašaju”, zaključuje Kečina.
Udruženje privatnih vrtića obraćalo se nadležnima: U Udruženju PPUCG su 32 privatne predškolske ustanove licencirane od Ministarstva prosvjete Crne Gore sa područja Podgorice, Ulcinja, Bara, Budve, Kotora, Tivta, Herceg Novog, Nikšića. Kažu, imaju dobru saradnju sa vrtićima iz regiona, i kako ističu, te ustanove u našem okruženju rade.
“Naše ustanove imaju izuzetnu saradnju sa predškolskim ustanovama u regionu. Na taj način smo i upoznati da sve predškolske ustanove rade u okruženju: Bosna, Srbija, Hrvatska, Slovenija itd. Sve države imaju protokole u slučaju oboljevanja, ali su sve otvorene i omogućen im je rad - uz pridržavanje propisanih mjera. Dakle, jedino u Crnoj Gori vrtići ne rade. Takođe, jedino u našoj zemlji se ne subvencioniraju privatne predškolske ustanove što čini naš položaj veoma ugroženim u ovom momentu za razliku od javnih predškolskih ustanova gdje direktori i zaposleni primaju pune plate i ne misle o pokrivanju osnovnih računa ustanove i o njenoj održivosti”, kaže predsjednica Udruženja Ivana Durutović.
Iz Udruženja kažu da postoji više razloga zbog kojih su se obratili NKT-u: neizvjesnost u kojoj se nalaze privatne predškolske ustanove vezano za njihov opstanak i dalje funcionisanje i nakon javno iznijetih informacija u kojima NKT na pitanja o otvaranju vrtićane navodi nikakve jasne parametre koji bi trebalo da se ispune ili koji su uslov za otvaranje.
“Ne postoji ni jedno logično objašnjenje niti opravdanje zbog čega je dozvoljen rad igraonicama a zabranjen rad PPU. Argument koji je javno iznešen od strane NKT-a da su igranice opcionalno rješenje za roditelje u usporedbi sa vrtićima, naprosto ne stoji. Predškolsko obrazovanje u Crnoj Gori po zakonu nije obavezno, tako da je pozicija vrtića i igraonica u ovom smislu identična, odnosno i pohađanje vrtića je u potpunosti opcionalno.
Dalje, pominje se broj djece koja borave u vrtiću u odnosu na igraonice. Rad u privatnim vrtićima organizovan je u malim grupama i predmet je već utvrđene regulative na ovu temu. Nema razlike u broju djece koja u istom momentu mogu da borave u zatvorenom prostoru ni u vrtićima ni u igraonicama. Ono što su argumenti u korist vrtića u odnosu na igraonice je činjenica da u predškolskim ustanovama borave redovno upisana, dakle ista djeca, nema miješanja i dnevne interakcije sa novom djecom, rad je organizovan u malim grupama, mjere koje nam je propisao Institut za javno zdravlje su strožije i predstavljaju standard koji se poštuje i inače, ne samo u vrijeme epidemije. Smatramo da smo najbolji partneri u edukaciji najmlađih kako da usvoje higijenske navike”, pozivaju iz Udruženja privatnih vrtića NKT na saradnju.
Ombudsman: Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore pozvao je Ministarstvo prosvjete i Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti da što hitnije zauzmu jasan stav o načinu početka školske godine i o tome obavijeste javnost.
"Imajući u vidu epidemiološku situaciju, za koju je neizvjesno do kada će trajati, a polazeći od preporuka međunarodnih organizacija (UNICEF) , različitih iskustava zemalja u Evropi i okuženju, te sve većeg broja naučnih studija koje govore o posljedicama po mentalno zdravlje djece i njihovih roditelja zbog prekida nastave, cijenimo da je veoma važno, što hitnije, zauzeti jasan stav o načinu početka školske godine i o tome obavijestiti djecu, roditelje, učitelje/nastavnike te cjelokupnu našu javnost kako bi se na adekvatan način mogli pripremiti", kaže se u obraćanju Zaštitnika.
Tekst je nastao u okviru projekta pomoći Journalism Emergency Relief Fund - Google News Initiative
