Jedan od najvažnijih prioriteta nove vlasti u Srbiji mora biti uspostavljanje pune demokratske kontrole nad bezbjednosnim aparatom, ocijenio je admiral u penziji Dragan Samardžić.
Prema njegovim riječima, tokom prethodne autokratske vlasti, taj aparat bio je jedno od najmoćnijih oružja za obračun sa studentskim pokretom i političkim neistomišljenicima - kroz ucjene, zastrašivanje, neovlašćeno prisluškivanje i progone.
“ Njegovo djelovanje bilo je usmjereno na razbijanje jedinstva studentskog pokreta, izazivanje unutrašnjih podjela i kompromitaciju njegovih predstavnika, radi slabljenja podrške javnosti”, podsjeća Samardžić.
Upozorafva i da je najkritičniji upravo period od promjene vlasti do uspostavljanja pune i efektivne kontrole nad bezbjednosnim službama.
“U tom svojevrsnom institucionalnom vakuumu postoji ozbiljan rizik od zloupotreba, posebno uništavanja, nestanka ili neovlašćenog kopiranja tajnih i osjetljivih dokumenata. Tranziciona iskustva upozoravaju da će dio dokumentacije biti sačuvan kao svojevrsna „polisa osiguranja“, ali i kao potencijalno sredstvo za buduće ucjene. Zato zaštita dokumentacije, očuvanje integriteta službi i njihova depolitizacija moraju biti među prvim prioritetima nove vlasti. Kontrola mora biti demokratska, civilna i parlamentarna, a ne partijska, uz djelotvoran nadzor nad pristupom podacima, posebno ličnim dosijeima građana, kao i nad primjenom mjera tajnog nadzora”, pojašnjava Samardžić.
Građanima Srbije, dodaje, treba omogućiti zakonom uređen pristup sopstvenim dosijeima, ali i nezavisno utvrđivanje veza bezbjednosnih službi sa organizovanim kriminalom i pojedinim crkvenim strukturama.
“Otvaranje arhiva dobija i evropsku dimenziju. Premijer Slovenije Janez Janša već je poručio da Ljubljana neće dati saglasnost za napredak Srbije ka EU dok Beograd ne preda arhive nekadašnjih jugoslovenskih službi koje se odnose na Sloveniju”, navodi on.
Za Crnu Goru, kako kaže, posebno bi značajno bilo otvaranje i ustupanje dokumentacije o ulozi srpskih bezbjednosnih službi u organizovanju litija i rušenju vlasti 2020. godine, kao i kasnijem miješanju u izborne i druge političke procese.
“Ovo pitanje ne proizlazi samo iz političkih sumnji. Postoje i javna svjedočenja pojedinaca iz bezbjednosnih struktura o njihovom angažovanju u tadašnjim političkim događajima. Zato Crna Gora ima ozbiljan razlog da zahtijeva pristup toj dokumentaciji, kako bi se utvrdili razmjere, metode, nalogodavci i odgovornost za djelovanje stranih službi na njenoj teritoriji. Promjena vlasti nije i promjena sistema sve dok bezbjednosne službe ne počnu da služe državi, a ne političkim moćnicima”, zaključio je Samardžić u objavi na mreži X.
