Formiranje komisije u Hrvatskoj ne treba posmatrati kao iznenađenje, već kao logičan institucionalni odgovor na način na koji je pitanje sukcesije vojne imovine vođeno prethodnih godina, ocjenjuje admiral u penziji Dragan Samardžić.
„Ta pitanja, uključujući i školski brod Jadran, od početka su bila pravno složena i politički osjetljiva i zahtijevala su ozbiljan, strateški i odmjeren pristup, a ne paušalne ili ultimativne poruke“, navodi on.
24Sastav komisije, u kojem su, navodi, zastupljeni ključni predstavnici resora vanjskih poslova i odbrane, jasno pokazuje da Hrvatska ovo pitanje tretira kao kombinaciju međunarodnog prava, bezbjednosne politike i evropskog konteksta.
„To je signal da će se ovi sporovi voditi dugoročno i institucionalno, te da mogu imati implikacije i u završnoj fazi pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, posebno u okviru Poglavlja 31, ali i šire, kroz pitanje pravne sigurnosti i vladavine prava iz Poglavlja 23“, poručuje Samardžić u objavi na mreži X.
Problem sam po sebi, ocjenjuje, nijesu bilateralni sporovi, jer ih imaju i druge države kandidati, već način na koji se oni rješavaju.
„Evropska unija ne želi da „uvozi“ otvorena pitanja među državama članicama i upravo zato ovakvi slučajevi postaju test političke zrelosti države kandidata. Za Crnu Goru je važno da se što prije vrati jeziku dijaloga, međunarodnog prava i dosljednog državničkog postupanja, jer svako dalje zaoštravanje dodatno slabi našu pregovaračku poziciju u procesu evropskih integracija“, navodi on.
Samardžić smatra da je krajnje vrijeme da Crna Gora angažuje provjerene i priznate eksperte iz oblasti međunarodnog prava, koji bi temeljno i kritički analizirali Sporazum o pitanjima sukcesije SFRJ i realno sagledali pravnu poziciju države u vezi sa sukcesijom vojne imovine.
„Dosadašnje oslanjanje na parcijalne interpretacije i nedovoljno utemeljene argumente pokazalo se kao skupo i politički rizično, jer je oslabilo pregovaračku poziciju Crne Gore. Samo ozbiljna, stručna i depolitizovana pravna analiza može obezbijediti osnov za odgovorno i dugoročno održivo rješavanje ovog pitanja“, kazao je on.
Samardžić ponavlja da brod Jadran treba da spaja, a ne da dijeli, kao simbol zajedničke pomorske baštine.
„Diplomatski napori treba da budu usmjereni ka pronalaženju optimalnog modela njegovog zajedničkog korišćenja, jer samo rješenja zasnovana na dogovoru mogu donijeti korist svima – uključujući i sam brod“, zaključuje Samardžić.
