Nakon prvog dijela petog sastanka predstavnici nekadašnje parlamentarne većine usaglasili su da bi mandatar za sastav nove vlade mogao biti predsjednik Demosa Miodrag Lekić. Do zaključenja ovog broja Pobjede ipak nije postignut dogovor, jer je lider Ure na sinoćnjem nastavku razgovora iznio novi zahtjev: Abazović je pristao da se, u korist Miodraga Lekića, odrekne premijerskog mjesta, ali Ura i SNP sada traže kontrolni paket ministarstava u novoj izvršnoj vlasti i punu kontrolu nad sektorom bezbjednosti – Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom odbrane.
Prema informacijama Pobjede, iako je bilo najavljeno, pitanje rukovodstva Skupštine tokom sinoćnjeg sastanka uopšte nije otvarano.
Za danas ujutro je zakazan novi susret lidera ,,stare“ parlamentarne većine.
NAČELNO SAGLASJE
Juče popodne, nakon gotovo tri sata razgovora, informaciju o načelnoj saglasnosti lidera ,,stare“ parlamentarne većine - da Miodrag Lekić bude mandatar - saopštio je jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić. Prema njegovoj ocjeni, koalicija koja je pobijedila na parlamentarnim izborima 30. avgusta ,,napravila je veliki iskorak“.
''Imamo veliki stepen saglasnosti oko mandatara. Gospodin Miodrag Lekić je osoba o kojoj se razgovaralo kao budućem mandataru. Imali smo visok stepen saglasnosti, niko nije bio protiv'', saopštio je Mandić.
Predstavnici „stare“ većine sastanak su prekinuli nakon što je usaglašeno ime mandatara, a nastavili su ga kasno sinoć u pokušaju da dogovore strukturu, raspodjelu resora, ali i funkciju predsjednika Skupštine. Do zaključenja lista izvjesno je da je samo Lekić usaglašeno rješenje za mandatara.
Mandić je podsjetio da su uspostavili princip da se „nijesu ništa dogovorili dok se sve ne dogovore“.
''Ali imamo i dogovor za program vlade, posebno za izbor skupštinskog rukovodstva'', kazao je Mandić.
Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, nekadašnji koalicioni partneri nijesu se mogli dogovoriti oko raspodjele ministarstava, ali i toga kome će pripasti sektor bezbjednosti.
SPORENJA
Izvor našeg lista kazao je da su sporenja nastala zbog toga što su i Demokratski front i Građanski pokret Ura insistirali da im pripadne rukovođenje sektorom bezbjednosti. Osim toga, DF kao savez koji ima najviše poslaničkih mjesta zatražio je da dobije pola ministarstava od 18 resora koliko je u podjeli, uključujući i MUP.
Ukoliko Lekić bude mandatar, izvjestan je i ulazak lidera DF-a u 44. vladu, jer će to onda biti klasična politička izvršna vlast. Ukoliko bi se poštovao princip sastava takve vlade, onda bi, shodno rezultatima izbora iz 2020. godine, Demokratskom frontu pripalo gotovo polovina ministarskih mjesta.
Sastanku su ispred koalicije „Crno na bijelo“ prisustvovali Dritan Abazović, Miloš Konatar, Zoran Mikić i Srđan Pavićević, a ispred Demokrata Aleksa Bečić, Dragan Krapović i Danilo Šaranović. Sastanku su prisustvovali i poslanici DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević, Pokreta za promjene Branko Radulović, Radničke partije Maksim Vučinić, predsjednik SNP-a Vladimir Joković, te poslanici Prave i Ujedinjene Crne Gore Marko Milačić i Goran Danilović.
ODUSTAJANJA I PRISTAJANJA
I DF i GP Ura odustali su od insistiranja na premijerskom mjestu. Prethodno je DF tražio da novi mandatar bude jedan od lidera tog saveza Andrija Mandić, ali su povukli taj prijedlog kako bi se postigao dogovor. Sa druge strane, Ura je do posljednjeg sastanka insistirala na tome da premijer ostane Dritan Abazović. Abazović je i sam, dan prije, ustvrdio kako je spreman da se povuče samo ukoliko se nađe kandidat koji će se, „jednako odlučno kao on“, suprotstaviti organizovanom kriminalu i korupciji. Ta osoba, prema mišljenju Abazovića, mogla bi da bude jedino direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković.
Spremnost na ustupke uslovio je i rok do kojeg „stara“ većina mora odabrati mandatara. On ističe u ponedjeljak 19. septembra, kada predsjednik države Milo Đukanović, shodno Ustavu, nekome mora dati mandat za sastav nove vlade. Đukanović će danas početi i konsultacije kako bi ustvrdio da li postoji osoba koja ima podršku 41 poslanika za sastavljanje vlasti. Na konsultacije kod Đukanovića danas će biti predstavnici Demokratske partije socijalista, Demokratskog fronta i Demokrata.
ČEKAJUĆI RASPLET
To, međutim, ne znači da je Crna Gora i korak bliža raspletu političke krize.
Pitanje je, dakle, da li će, ako nova-stara parlamentarna većina bude saglasna oko imena mandatara, biti stvarnog dogovora oko raspodjele ministarstava ili je ,,načelna saglasnost oko mandatara“ samo manevar kupovine vremena, jer bi tada predsjednik Đukanović dao mandat Lekiću i ovaj bi imao 60 dana da sastavi vladu.
Što će reći da bi na lokalnim izborima partije ,,stare većine“, iako posvađane oko mnogih stvari, mogle da odglume neku vrstu zajedništva i tako spriječe odliv glasova ili povećanje apstinenata iz njihovog glasačkog korpusa.
