Vuković je smijenjen 12. avgusta 2022. godine, nekoliko mjeseci prije isteka mandata, a na to mjesto je postavljen 25. februara 2019. godine.
Za razrješenje Vukovića glasali su predsjednik Savjeta Branko Bošković i članovi Edin Koljenović i Milan Radović. Članica Andrijana Nikolić je tada napustila sjednicu jer nije željela da, kako je tada rekla, „učestvuje u farsi“.
Tako je SAEM tek nakon tri godine ustanovio da Vuković nije ispunjavao posebne uslove za izbor na mjesto direktora Agencije, koje propisuje Zakon o elektronskim medijima.
Trojica članova SAEM-a glasali su za smjenu Vukovića jer je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) tek trećim svojim mišljenjem zauzela stanovište da se direktor AEM nalazi u konfliktu interesa s obzirom na to da je njegova supruga, odlukom Vlade Crne Gore, od 2018. članica disciplinske komisije. Prva dva mišljenja iste institucije su bila suprotna.
- Zbog različitih mišljenja ASK-a, do mišljenja Uprave za inspekcijske poslove koji nije napisan u saglasnosti sa potpisanim zapisnikom od strane direktora Agencije za elektronske medije Gorana Vukovića, neću i ne želim da učestvujem u ikakvoj farsi koja se toga tiče. Zato ponosno izlazim iz ove sale, ne glasajući jer i ovo danas je pod pritiskom - poručila je članica Savjeta AEM-a Andrijana Nikolić uoči napuštanja sjednice.
SAEM je svoju odluku obrazložio time da je prilikom izbora na mjesto direktora Agencije, kao sastavni dio konkursne dokumentacije, Goran Vuković podnio i izjavu da ne postoje smetnje za njegovo imenovanje, u smislu odredbi Zakona o elektronskim medijima.
- Izjava nije odgovarala činjeničnom stanju pa je na ovaj način sakrivena informacija od značaja za odlučivanje u postupku izbora direktora – saopšteno je tada iz AEM-a.
Nakon saznanja o postojanju tih činjenica, kojih nije bio u posjedu u trenutku izbora direktora Agencije, Savjet je pokrenuo postupak utvrđivanja odgovornosti.
Ipak, Osnovni sud u Podgorici je ustvrdio da je ovakva odluka bila nezakonita.
Sudija Osnovnog suda je u obrazloženju presude citirala zakonske akte po kojima Savjet može da razriješi direktora samo ako on postupa protivno zakonu i opštim aktima Agencije, ne sprovodi odluke i zaključke Savjeta i ako podnese pisani zahtjev za razrješenje.
- Dakle, kako je u konkretnom slučaju tužilac razriješen sa funkcije direktora zato što nije ispunjavao zakonske uslove za izbor dikretora, pa kako je odluka o izboru tužioca za dorektora tuženog pravosnažna, a što nije sporno među strankama, to tuženi nije imao zakonsko uporište da ispituje zakonitost pravosnažne odluke. Naime, zakonitost odluke o imenovanju za direktora, po nalaženju ovog suda, mogla je da se ispituje samo u postupku prije njene pravosnažnosti – piše u obrazloženju sutkinje Katarine Janković.
Goran Vuković je kazao da je ovom presudom dobio neku vrstu moralne satisfakcije.
- Poruka ove prvostepene presude je da pravo i pravdu treba da sprovode stručna lica u institucijama koje se tim poslom bave tj. sudije i sudovi. Praksa da sude i presuđuju nekompetentna lica nanosi velike štete i društvu i pojedincima. Takav je bio i ovaj slučaj kada je asistent sociologije sa dva politikologa, uzeo u svoje ruke i pravo i pravdu i prije sudija i suda presudio ... – kazao je Vuković.
Bivši direktor Agencije za elektronske medije je istakao da je ovakva, nezakonita odluka kasnije dovela do niza različitih nezakonitosti u postupanju SAEM-a.
- Najveći sukob interesa, a moguće i korupcija u ovom društvu je okolnost da aktivisti NVO sektora postaju preko noći funkcioneri državnih institucija. Pitam se - da li je to svrha njihovog postojanja - kazao je Vuković.
On je rekao i da se jedan manji broj nevladinih organizacija bavi onim zbog čega i postoje, a da je veliki broj u drugim aktivnostima.
- Trojica tzv. većine Savjeta su takođe u sumnjivim mandatima. Da podsjetim, na primjer, evo su dvije godine od kada je ASK samoinicijativno pokrenuo pitanje zakonitosti procedure u kojoj je izabran sadašnji predsjednik Savjeta AEM. I nema o tome mišljenja ni danas – podsjetio je Vuković.
Pobjeda je ranije pisala i o slučaju Boškovića, predsjednika SAEM-a, povodom koga ASK duže od godinu dana nije utvrdila da li je on na tu funkciju došao zakonito ili nije.
ASK je po službenoj dužnosti 23. novembra 2021. godine pokrenula postupak po službenoj dužnosti kako bi utvrdili da li postoji „ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije“.
Bošković je za predsjednika izabran 28. juna 2021. na prijedlog tadašnjeg člana tog tijela Borisa Raonića. Kako Rajko Todorović nije prisustvovao sjednici, a Ranko Vujović, dotadašnji predsjednik, se izuzeo iz glasanja, Bošković je glasao za sebe i njegov (treći) glas je presudio da dođe na čelo tog tijela.
Poslovnik o radu SAEM-a u momentu izbora Boškovića predviđao je da mandat predsjednika Savjeta traje do isteka, a da izbornu sjednicu na kojoj će biti izglasan novi predsjednik zakazuje najstariji član tog tijela – Todorović.
Bilo je predviđeno da se predsjednik bira većinom glasova od ukupnog broja članova Savjeta kojih je pet, te da je glasanje tajno. Poslovnik je tada propisivao da se član Savjeta mora izuzeti od glasanja ukoliko se glasa o pitanjima koja su vezana za njega. Međutim, Poslovnik je prošle godine izmijenjen.
