Sjedinjene Američke Države uvele su nove carine za 60 trgovinskih partnera, što predstavlja najnoviju eskalaciju trgovinskog rata koji je ponovo pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp nakon povratka na vlast prošle godine, piše BBC.
Zemlje obuhvaćene ovom odlukom, među kojima su Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina i Evropska unija, suočiće se sa carinama od 10 do 12,5 odsto na svu robu, što obuhvata gotovo cjelokupan američki uvoz.
Nove carine zamjenjuju prethodne, koje ističu u petak, a američka administracija ih opravdava tvrdnjom da ključni trgovinski partneri nijesu učinili dovoljno u borbi protiv prisilnog rada.
Međutim, američka stručnjakinja za trgovinu Kerolajn Frojnd smatra da razlog nije zaštita ljudskih prava.
„Ovo nije pitanje prisilnog rada. Tramp jednostavno traži pravni osnov kako bi mogao da uvede carine“, kazala je ona.
Vrhovni sud SAD ranije ove godine presudio je da su mnoge carine uvedene širom svijeta na osnovu vanrednih predsjedničkih ovlašćenja bile nezakonito usvojene.
Bijela kuća je prošlog mjeseca predložila nove carine od 10 do 12,5 odsto, uz obrazloženje da pojedine zemlje nijesu preduzele dovoljno mjera kako bi spriječile uvoz proizvoda nastalih prisilnim radom.
„Današnja odluka predstavlja korak ka ispravljanju i kršenja ljudskih prava i trgovinske prakse koja narušava tržišnu konkurenciju, s ciljem poboljšanja položaja radnika širom svijeta“, izjavio je američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir.
Administracija je saopštila da se nove carine odnose na 60 najvećih trgovinskih partnera SAD, koji zajedno čine 99,4 odsto ukupnog američkog uvoza.
Kerolajn Frojnd, dekanica Škole za globalnu politiku i strategiju Univerziteta Kalifornije u San Dijegu, izjavila je za BBC da nove mjere predstavljaju gotovo identičnu zamjenu za režim carina koji ističe u petak.
Govoreći o obrazloženju koje se odnosi na prisilni rad, rekla je:
„Mislim da su tražili pravni osnov kako bi zadržali carine. I Tramp i Grir su jasno rekli da je njihov stvarni cilj smanjenje trgovinskog deficita i jačanje američke proizvodnje, a ne pitanje prisilnog rada.“
Stručnjakinja za trgovinsku politiku iz Fondacije Hinrih, Debora Elms, ocijenila je da nove mjere pokazuju odlučnost Trampove administracije da nastavi sa strategijom visokih carina.
Prema njenim riječima, malo je vjerovatno da će zemlje pogođene ovim mjerama uspjeti da dokažu kako imaju dovoljno efikasne mehanizme za sprječavanje uvoza proizvoda nastalih prisilnim radom.
