“Pravo javnosti da zna, temeljno je načelo demokratskih prosvijećenih društava koja na pravovremenim, transparentnimi tačnim informacijama organa javne vlasti afirmišu kritički korektiv građanina kao neprikosnovenog arbitra kontrole vlasti i unapređenja demokratskih procesa”, podsjetio je Rutović.
Slobodan pristup informacijama u posjedu organa javne vlasti dug je, kaže, i zahtjevan evolutivni proces koji, kako dodaje, umnogome zavisi od političke i demokratske kulture u kojoj je otvorenost rada treba da bude vrhovni cilj demokratije kojim se legitimišu pravai obaveze izabranih nosioca vlasti.
“Samo društva u kojima kultura javnosti porazi predpolitičku tajnost i selektivnost pristupa informacijama garantuju vrijednosni evropski sistem na kome je napredno čovječanstvo utemeljeno. Normativni i praktični razvoj slobodnog pristupa informacijama u Crnoj Gori prolazi kroz razne izazove, među kojima se izdavajaju, kako zloupotreba prava na pristup informacijama, tako i nedozvoljeno ćutanje i nedostatak proaktivnog ovog instituta javne administracije”, ističe Rutović.
Dalja faza razvoja ovog prava, kako napominje, zahtijeva usavršavanje i primjenu evropske pravne regulative i na njoj najbolje komparativne prakse gdje je sloboda pristupa informacijama pravilo, a svaki izuzetak shodan demokratskim i jasno utvrđenim standardima i garancijama slobode pristupa javnim informacijama kao izuzetno značajnog ljudskog prava.
