U sjedištu UN u Njujorku je od 1. avgusta trajao sastanak 191 potpisnice sporazuma, čiji je cilj sprječavanje širenja nuklearnog oružja, promovisanje potpunog razoružanja i unapređenje saradnje u mirnom korišćenju nuklearne energije.
Uprkos skoro mjesec dana pregovora i završne sjednice odložene za nekoliko sati u petak, „konferencija nije u poziciji da postigne dogovor“, rekao je predsjedavajuči Argentinac Gustavo Slauvinen poslije intervencije Rusije.
Ruski predstavnik Igor Višnjevecki je osudio nedostatak „ravnoteže“ u nacrtu konačnog teksta na više od 30 stranica.
„Naša delegacija ima ključnu zamjerku na određene paragrafe, koji su besramno politički“, rekao je on, ponovivši nekoliko puta da Rusija nije jedina zemlja koja ima primjedbe na tekst.
Prema izvorima upućenim u pregovore, Rusija se posebno protivila odjeljcima koji se tiču ukrajinske nuklearne elektrane u Zaporožju, koju je zauzela ruska vojska.
Tokom četiri nedjelje raspravljalo se i o drugim osjetljivim elementima za određene države, posebno o iranskom nuklearnom programu i nuklearnim probama Sjeverne Koreje.
Na prethodnoj konferenciji 2015. godine, učesnice takođe nisu uspjele da postignu dogovor o suštinskim pitanjima.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš je na otvaranju konferencije rekao da nuklearna opasnost kakva je danas nije poznata još od vrhunca Hladnog rata.
