Rusi znaju da mnogi biznismeni prebacuju novac u ofšor zone i posljednjih godina se govori o potrebi da se natjeraju biznismeni da plaćaju porez svojoj državi. O tome govori predsjednik Vladimir Putin. On je najavio da će nastojati da bogataši vrate kapital u zemlju.
Izvještaj koji su pravili njemački obavještajci objelodanjen je sad kad se u Evropskoj uniji raspravlja o podršci ugroženim kiparskim bankama. Njemci smatraju da bi takva pomoć prije svega bila korisna vlasnicima računa na kojima se nalaze „prljave pare iz Rusije“.
Optužuju se vlasti Kipra da dozvoljavaju pranje novca. Zamjera im se i da bogati Rusi mogu lako da dobijaju državljanstvo Kipra. Oko 80 odsto ruskih oligarha već je dobilo pasoše i mogu da biraju mjesto za život u EU.
Rukovodstvo u Nikoziji se obraćalo Moskvi za finansijsku pomoć. Dobili su 2,5 milijardi eura kredita. Upravo je sa Kipra lani stiglo 70 milijardi „stranih investicija“ u Rusiju. Sad Kipar za svoj spas od Moskve traži još 15 milijardi eura kredita.
I Island je prije četiri godine tražio od Rusije četiri milijarde eura. Pregovori su trajali dugo, Kremlj je prvo pristajao na 500 miliona, a zatim odustao. Rusija nije dala kredit od 5 milijardi Ukrajini, niti Bugarskoj 7,5 milijardi. Srbiji je dato milijardu dolara, a Jermeniji 500 miliona.
