Agencija navodi da je razlog odluka Evropske centralne banke (ECB) da prepusti nacionalnim centralnim bankama eurozone mogućnost da zabrane određene tipove kolaterala, koji banke korisite kao sredstvo obezbjeđenja pri kreditnim poslovima. Mada su centralne banke pod okriljem ECB uvek imale određenu slobodu u određivanju sredstava koje komercijalne banke mogu da koriste kao kolateral, dvije nove mjere koje je ECB uvela u posljednjih nekoliko mjeseci omogućile su bankama da doslovno biraju šta prihvataju, a šta odbijaju kao kolateral, prenosi Rojters. Centralnim bankama je, istovremeno, poručeno da će same morati da snose eventualne troškove nastale izmenama, a koji su ranije bili pokriveni šemom podele gubitaka u eurozoni.
To prijeti da dovede do podjele sistema, svojevrsne "balkanizacije", prema kojoj centralne banke zemalja kao što su Njemačka, Austrija, Finska i Holandija mogu da odbiju da prihvate sredstva niskog kvaliteta, koja prihvataju njihovi partneri iz prezaduženih zemalja sa periferije monetarne unije, piše Rojters.
Ekonomisti upozoravaju da bi, budući da vlade odgovaraju za svoje centralne banke, nedavni potez ECB mogao da ima opasne negativne efekte.
Pored toga što podiže šanse da će multinacionalne banke izbjegavati da posluju sa centralnim bankama zbog visokih zahtjeva u vezi kolaterala, izmjene bi mogle da dovedu do priliva nekvalitetnih sredstava u centralne banke zemalja koje se već bore sa dužničkom krizom, ocjenjuje Rojters.
"Bilo kakvi gubici nastali na obveznicama zemalja zone eura, koje trenutno primaju pomoć EU i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), neće više biti podijeljeni između centralnih banaka eurozone, već će ih snositi one centralne banke koje su i dalje spremne da takva sredstva prihvataju kao kolateral", kazao je potpredsjednik i analitičar agencije za ocjenu kreditnog rejtinga Mudis Tobijas Moršen, prenosi B92.
Ukoliko bi, recimo, došlo do kolapsa neke grčke banke i njeni zajmovi garantovani kolateralom ne bi bili otplaćeni, centralna banka Grčke snosila bi gubitke, umjesto da ih, kao što je ranije bio slučaj, podijeli sa preostalih 16 centralnih banaka zemalja eurozone.
Foto: N24.ba
