Bogdanović naglasio je i da se mora još toga uraditi na daljim istaraživanjima kulturnih potreba žena i osnažiti njihovo djelovanje u pravcu zajedničkog doprinosa kulturi.
„U skladu sa tim potrebama, jedan od zadataka Ministarstva kulture biće i sveobuhvatno istraživanje položaja žena u kulturi i prepreka na koje nailaze“, dodao je Bogdanović.
U svakoj analizi društvenog napretka, kako je istakao, rodna ravnopravnost se pokazuje kao jedan od ključnih preduslova sveopšte kulturne emancipacije i podrška onim procesima koji podstiču inkluziju i jednake mogućnosti.
Bogdanović poručio je da je kultura posebno bitna oblast za uspostavljanje rodne ravnopravnosti, jer se u njenom simboličkom polju uspostavlja značenje roda, što nije samo preduslov za puno ostvarivanje prava žena, već i osnova za slobodan iskaz svake različitosti.
„Upravo je to razlog zbog kojeg je kulturnu politiku svakog demokratskog društva neophodno rodno senzibilisati, a to znači da se pitanje rodne ravnopravnosti ne smije prepustiti spontanom sazrijevanju društva, već da se ona mora normativno definisati i strategijski koncipirati kroz konkretne aktivnosti“, ocijenio je Bogdanović.
Podsjetio je i da Ministarstvo kulture nastoji da njeguje i unapređuje stvaralaštvo žena kroz set aktivnosti iz svog djelokruga.
„Kroz javne konkurse Ministarstva kulture, između ostalog, može se dobiti uvid u ostvareni nivo kulturne aktivnosti žena, a u podrobnijim analizama ovih konkursa mogu se otkriti i kvalitativni pokazatelji tih aktivnosti. Kvantitativni pokazatelji govore da je broj žena aplikanata i projekata koji su konceptualno vezani za problematiku koja se tiče žena, u stalnom porastu i da se posljednjih godina, što se tiče konkursa Ministarstva kulture, ubrzano približavamo onome što bismo mogli nazvati rodni egal“, kazao je Bogdanović.
Što se tiče kvalitativnih pokazatelja, napomenuo je da se i tu primjećuju značajni pomaci, jer projekti aplikantkinja i autorki koje učestvuju na konkursima sada pokazuju mnogo veću tematsku raznovrsnost i formalnu razgranatost.
„Na nivou međusektorske saradnje Ministarstvo kulture učestvuje u kreiranju i realizaciji Plana za postizanje rodne ravnopravnosti 2017-2021. Vlade Crne Gore, posebno u segmentu suzbijanja rodnih stereotipa i uvođenju politike rodne ravnopravnosti u medijima i kulturi“, naglasio je Bogdanović.
Podsjetio je i da je Ministarstvo kulture odgovorilo pozitivno na Inicijativu za osnivanje Muzeja žena Crne Gore koja je potekla iz civilnog sektora, a kojoj je tada podršku dalo i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, to jest Odjeljenje za rodnu ravnopravnost.
„Iako Inicijativa za osnivanje Muzeja žena Crne Gore još nije do kraja realizovana, kroz različite oblike podrške nevladinim organizacijama koje su nosioci te inicijative, a uz podršku UNESCO-a do danas je realizovano nekoliko programa koji su bili usmjereni na povećanje vidljivosti ženskog istorijskog i kulturnog nasljeđa i stvaranje ekspertskih uslova za realizaciju ove Inicijative“, kazao je Bogdanović.
Što se tiče međunarodnih kulturno-političkih okvira, napomenuo je da Ministarstvo kulture nastoji da odgovori zahtjevima za orodnjavanje sektora kulture u skladu sa UNESCO-ovim kulturnim politikama koje snažno zagovaraju posvećivanje dužne pažnje posebnim okolnostima i potrebama žena u kulturi.
Na današnjem zasijedanju Ženskog parlamenta vođena je rasprava na temu primjene Zakona o rodnoj ravnopravnosti i promjenama koje se dešavaju na polju rodne ravnopravnosti. Predstavljen je i Indeks rodne ravnopravnosti Uprave za statistiku (MONSTAT) koji je prvi put izračunat za Crnu Goru na inicijativu Ministarstva za ljudska i manjinska prava, a na osnovu metodologije Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE). Takođe, predstavljen je i rad Odbora za rodnu ravnopravnost u okviru Mreže parlamentarnih odbora za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na Zapadnom Balkanu (HUGEN).
