Ranije je iz Udruženja roditelji komentarisano da bi ovaj model bio prihvatljiviji roditeljima iz razloga što se dešava da im dječji dodatak poštar ne donese na kućnu adresu, pa onda oni odu do pošte gdje dobijaju informaciju da ne mogu ni tamo da ga dobiju, jer je ček kod- poštara. Pozivali su se na praksu iz regiona. Ministarstvo, s druge strane, tvrdi da ulažu napore da spriječe zloupotrebe. Prema njihovim riječima, u slučaju da se dozvoli primanje dodataka preko banaka, dešavale bi se zloupotrebe, jer ,,naši građani koji imaju prebivalište u Crnoj Gori, rade i dugotrajno borave u inostranstvu i u državi u kojoj borave često već ostvaruju pravo na dječiji dodatak i druga materijalna davanja”.
Shodno zakonu, ova prava mogu da ostvare samo građani koji žive na teritoriji Crne Gore, poručuju oni.
Kažu da u saradnji sa Poštom Crne Gore rade na informatičkom rješenju koje će građanima kojima nije na adresu stanovanja isplaćen dodatak biti omogućeno da ga preuzmu u bilo kojoj poslovnici Pošte Crne Gore u opštini prebivališta. Očekuju da će ovaj način isplate biti omogućen već u naredenih par mjeseci. Dodaju i da za razliku od komercijalnih banaka, Pošta Crne Gore ima poslovnice u svakom većem gradskom naselju ali i na ruralnim područjima pa će na ovaj način problem isplata biti u potpunosti riješen.
Njihova baza pokazuje da sistem socijalne zaštite mjesečno procesuira preko 200.000 isplata po osnovu materijalnih davanja. Prosječno se svakog mjeseca centrima za socijalni rad od Pošte vrati oko 300-400 neisplaćenih uplatnica.
"Ovo znači da je poslije dva pokušaja isplate na adresu stanovanja od strane Pošte i poslije mjesec dana koliko je dato da građani taj novac mogu da podignu sa Pošte, sredstva nijesu uručena korisniku materijalnih davanja", navode oni.
Ističu i da Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije dobilo nijednu pritužbu po osnovu problema u isplati dječjih dodataka.
"A ukoliko takav problem postoji, to je u nadležnosti Pošte Crne Gore", rekli su oni.
Roditelji su se ranije žalili Udruženju roditelja da u Kotoru nijesu dobili rješenja za novorođene bebe, a iz Ministarstva kažu da je razlog što su zbog čestih zakonskih izmjena centri za socijalni rad u iznimnoj mjeri preopterećeni primjenom novih prava.
"Samo po osnovu dodataka za djecu do 18 godina imamo oko 115.000 novih korisnika prava. Problem nedostatka radne snage u kotorskom centru za socijalni rad je u međuvremenu riješen, na način što je centru data saglasnost za zapošljavanje pravnika od Ministarstva finansija. U drugim gradovima slični problemi ne postoje", naveli su oni.
Ranije je izmjenama propisa omogućeno da dječje dodatke, koji iznose 30 eura, primaju samo djeca do šest godina. Između ostalih, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore ukazao je da su tako izmijenjene odredbe Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti sporne.
Saopštili su, u mišljenju koje su dostavili Skupštini pretprošle godine, da ih treba promijeniti, jer nijesu u skladu sa potvrđenim međunarodnim dokumentima, niti sa domaćim zakonodavstvom, da ovo pravo bude omogućeno samo djeci do šeste godine, odnosno za troje djece iz jedne porodice. Kasnije je zakon promijenjen i u Skupštini usvojena novina da na ovo pravo imaju sva djeca do 18. godine.
