U razgovoru za Radio Suncobran, Janković kaže da pozdravlja napore Ministarstva pomorstva i svih službi za kontrolu saobraćaja na moru, ali upozorava da će bez odlučnijih sistemskih mjera rezultati biti ograničeni.
“Zaliv je postao premali za ovakav turizam”
Govoreći o stanju na moru tokom ovog ljeta, Janković ističe da je najveći problem nekontrolisani rast broja komercijalnih plovila.
“Naš zaliv je vazda bio mali, ali postaje sve manji jer ne može da podnese ovu ekspanziju turizma koja prelazi u stihijski turizam koji niko ne može da kontroliše. Zakoni postoje, pravila postoje, ali ih treba primjenjivati. Ne treba izmišljati toplu vodu – dovoljno je izaći na pontu i pogledati šta se dešava.”
Janković smatra da je novi državni sekretar za pomorstvo Goran Idrizović preuzeo veoma zahtjevan posao. “Vjerujem da će on uložiti sve od sebe, ali biće potreban čitav državni aparat da bi se stvari dovele u red. Gliseri voze gdje ne smiju i brzinama koje su zabranjene”. Posebno upozorava na svakodnevno kršenje propisa u Kotorskom zalivu.
“U akvatorijumu gdje je ograničenje šest čvorova gotovo niko ne vozi tom brzinom. Svi idu deset, petnaest, dvadeset čvorova. Glisiraju, ulaze među kupače, kupuju goste ispod ponti i riva. Ne treba da nas čudi ono što se desilo kod Plave špilje. Treba da budemo srećni što se ovakvi incidenti ne dešavaju svaki dan.”
Prema njegovim riječima, stanovnici Boke izgubili su mogućnost da bezbjedno koriste more ispred svojih kuća. “Neko je zbog svog interesa oduzeo pravo svim stanovnicima Boke da uživaju u moru. Više ne možete mirno da se kupate ispred kuće, da djeca nauče da plivaju ili da iz barke ribate. Sve je podređeno komercijalnim turama.”
“Potrebna je studija nosivosti zaliva”
Janković smatra da Boka mora jasno odrediti granice razvoja na moru.
“Kao što ne možete 500 litara vina staviti u bačvu od 100 litara, tako ni ovaj zaliv ne može da primi neograničen broj glisera, jahti i drugih plovila. Mora postojati limit. To nije pitanje zabrane turizma, nego održivosti.” Dodaje da bi razvoj hotelskog smještaja bio dugoročno korisniji od prekomjernog oslanjanja na jednodnevne izlete.
“Ljudi u Boku dolaze zbog kulture i prirode, zbog nasljeđa koje su nam ostavili preci i koje je prepoznao UNESCO. Ako sve podredimo kratkoročnoj zaradi, našim unucima nećemo ostaviti ništa.”
Profesionalni ribari osnovali svoje udruženje
Udruženje ribara i poštovalaca tradicionalnog ribanja Kotor registrovano je krajem novembra prošle godine, a okuplja profesionalne ribare sa važećim dozvolama. Janković kaže da su se odlučili na taj korak jer smatraju da njihove interese više niko ne zastupa. “Mi smo profesionalni ribari, plaćamo poreze i registrovani smo za taj posao, ali nas danas niko ne štiti. U Kotorskom zalivu više praktično ne možemo da ribamo. Po danu nas ugrožavaju gliseri, a uveče mnogi voze bez navigacionih svjetala. Ako izađemo na more, rizikujemo život.”
Dodaje da se udruženje zvanično povuklo iz nacionalnog udruženja proizvođača ribe i zatražilo da bude uključeno u radne grupe Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva pomorstva koje se bave pitanjima ribarstva i zaštite zaliva.
Projekti za obnovu ribljeg fonda
Jedan od glavnih ciljeva novoosnovanog udruženja je obnova ribljeg fonda u Bokokotorskom zalivu. Udruženje je već uspostavilo saradnju sa francuskom organizacijom Eco Ocean, kao i partnerima iz Grčke, na projektu koji podrazumijeva uzgoj autohtone riblje mlađi i njeno vraćanje u zaliv. “Želimo da se hvata mlađ autohtonih vrsta, uzgaja do određene veličine i potom vraća u more. To je projekat koji traje četiri do šest godina i zahtijeva ozbiljna ulaganja, ali bi mogao značajno da doprinese obnovi ribljeg fonda.”
Kako navodi, za sada nisu dobili konkretnu podršku svih domaćih institucija od kojih su je očekivali, ali od projekta ne odustaju.
“Ribe ima, ali bježi”
Na pitanje kakvo je stanje ribljeg fonda, Janković odgovara da je problem prije svega u stalnom uznemiravanju mora. “Riba je pametna. Ona nema interes osim da preživi i jednostavno bježi. Danas u Kotorskom zalivu na stotinu metara mreže često ne možete uhvatiti ni kilogram ribe. To je poražavajuće.” Smatra da oporavak nije nemoguć, ali da zavisi isključivo od ljudi. “Hoće li se riba vratiti ne zavisi od nje, nego od nas. Ako uvedemo red i zaštitimo more, vratiće se i riba.”
Poziv na ribarsko veče na Mulu
Na kraju razgovora Janković je pozvao građane i goste Boke da 8. avgusta posjete tradicionalno Ribarsko veče na obali naselja Muo.
“Prošle godine uspjeli smo da vratimo prženje ribe na rivu, kako je nekada bilo. Ove godine planiramo oko stotinu kilograma ribe, sviraće Fankulo bend i vjerujem da će atmosfera biti još bolja. Pozivam sve da dođu i budu dio tradicije koja na Mulu traje više od osam vjekova.”
