Direktor Muzeja i galerija Podgorice Dragan Radović tvrdi da je prethodna Komisija za reviziju muzejskog materijala pronašla pojedine predmete Arheološke zbirke kojoj fali 150 eksponata, dok bivša predsjednica Komisije Ljiljana Karadžić kaže da su tek posumnjali da bi tri predmeta mogla odgovarati nestalima, ali nijesu stigli da potvrde njihov identitet.
Radović u odgovoru predsjedniku Skupštine Glavnog grada Srđanu Periću nije naveo koliko je predmeta pronađeno. Tvrdi da Komisija o njima nije sačinila službene zabilješke niti obavijestila upravu Muzeja, te da je Karadžić odbila prijedlog pomoćnika direktora da predmeti budu evidentirani prije završetka revizije. Karadžić, međutim, kaže da od uprave nije dobila službeni zahtjev da sačini zabilješku, niti da je u toj fazi postupka revizije to bilo moguće, piše Pobjeda.
Neslaganje
Ovo je prvi put da se u dokumentaciji, koju je objavio Perić, navodi da su pojedini nestali predmeti iz postupka pred tužilaštvom pronađeni. Ranije je saopšteno da u Arheološkoj zbirci nedostaje 150 predmeta i da je zbog toga podnijeta krivična prijava protiv NN lica. Bez popisa pronađenih predmeta i službenih zabilješki, međutim, nije moguće utvrditi na koji se dio te zbirke Radovićeva tvrdnja odnosi.
Dokumentacija otvara i neslaganje o tome šta je prethodna komisija uradila tokom višegodišnje revizije. U izvještaju koji potpisuje tadašnja predsjednica Komisije Ljiljana Karadžić piše da je do 26. novembra 2025. završena revizija pet zbirki: Etnografske, Zbirke Moderne galerije, Legata Rista Stijovića, Istorijske zbirke i zbirke Muzeja Marka Miljanova. Navedeno je da je do tada pregledano ukupno 5.570 predmeta. Radović, s druge strane, u odgovoru Periću navodi da prethodna komisija „nije u cjelosti završila reviziju nijedne zbirke“. Objašnjava da se revizija sprovodi nad cjelokupnim muzejskim fondom i da se konačni izvještaj sačinjava tek kada se postupak završi u svim zbirkama. Ipak, izvještaj Karadžić izričito navodi da su revizije pet zbirki završene. Dokumentacija ne objašnjava kako se te dvije tvrdnje mogu uskladiti.
U istom izvještaju piše da je Komisija 4. novembra 2025. počela reviziju Arheološke zbirke i obradila 270 predmeta. Navodi se da je rad u punom obimu trebalo nastaviti kada se obezbijedi prisustvo kustosa-arheologa, zbog potrebe za preciznom identifikacijom predmeta. Komisija je tada ukazala da na popisnoj listi, sačinjenoj prema Knjizi inventara, ima oko 3.390 predmeta, ali da je značajan broj neinventarisan, pa bi konačan broj mogao biti znatno veći.
Radović je 3. avgusta razriješio Karadžić sa mjesta predsjednice Komisije, imenovao pomoćnika direktora Filipa Despotovića za novog predsjednika i kustosa-arheologa Nemanju Radunovića za člana. U rješenju je naložena primopredaja kompletne dokumentacije, uz obrazloženje da se time obezbjeđuju „kontinuitet rada Komisije i nesmetan nastavak postupka revizije“. Kasnije je Uprava tražila da se formira nova komisija i da postupak počne iznova. U dopisu od 21. avgusta Despotović je kao razloge naveo odbijanje članova Komisije da nastave rad, dugo trajanje postupka i gubitak stručne vrijednosti dijela prikupljenih podataka. Radović je 14. septembra razriješio sve članove dotadašnje komisije, a 21. septembra formirao novu, kojoj je dao rok od godinu dana za sprovođenje revizije.
Članovi prethodne komisije su 6. avgusta zajednički zatražili da budu razriješeni, uz obrazloženje da se nepravilnosti u radu kolektivnog stručnog tijela ne mogu pripisati samo predsjednici. U dopisu od 12. avgusta naveli su da njihov zajednički stav ne predstavlja odbijanje radnih obaveza. Uprava, međutim, njihov stav i nedolazak na koordinacioni sastanak 10. avgusta protumačila je kao odbijanje daljeg učešća u radu.
Osporavanje
Članica prethodne komisije Marijana Brajović ranije je osporila obrazloženja za promjenu njenog sastava i pokretanje revizije iznova, baš kada je trebalo da se revizija uradi u Arheološkoj zbirci, koju duži aktuelni direktor Dragan Radović. Ukazala je da je Radović još u junu za „Dan“ govorio da se sve aktivnosti kontinuirano sprovode i najavio završetak revizije do kraja ljeta i izvještaj Komisije u septembru. Brajović je navela i da se Komisija od decembra 2025. pisanim putem obraćala direktoru, obavještavala ga o stanju revizije i tražila da preduzme mjere iz svoje nadležnosti.
Ona je posebno dovela u pitanje tvrdnju da je ponavljanje cijelog postupka jedino stručno održivo rješenje, kao i navod o „brojnim nepravilnostima“ u radu Komisije, jer članovima, kako je saopštila, nijesu konkretno predočene nepravilnosti ni stručni nalazi na kojima se zasniva takva ocjena. Brajović je istakla da promjena Komisije nakon početka pregleda Arheološke zbirke, u kojoj nedostaje 150 predmeta, zahtijeva posebno transparentno obrazloženje. Naglasila je da time ne utvrđuje odgovornost direktora za nestanak bilo kojeg predmeta, budući da je on decenijama bio zadužen upravo za tu zbirku.
Inspektorka za kulturna dobra produžila je 29. septembra rok za otklanjanje nepravilnosti do 12. marta 2027. godine. U rješenju se navodi da je prihvatila razloge ustanove za produženje roka. Taj akt, međutim, govori o produženju roka i ne navodi da je inspektorka posebno utvrdila da se revizija mora sprovesti od početka.
Muzeji i galerije ranije nijesu odgovorili na pitanja zašto je Komisija promijenjena upravo kada je počela reviziju Arheološke zbirke, koje su konkretne nepravilnosti utvrđene i kakva je sudbina 150 predmeta koji nedostaju. Odgovor dostavljen Periću sada sadrži tvrdnju da su pojedini predmeti iz postupka pred tužilaštvom pronađeni, ali ne i podatke koji bi omogućili njihovu identifikaciju ili provjeru.
Karadžić: Za tri predmeta samo smo posumnjali da bi mogli odgovarati nedostajućim iz Arheološke zbirke
Bivša predsjednica Komisije za reviziju u Muzejima i galerijama Podgorice Ljiljana Karadžić demantovala je juče za Pobjedu tvrdnje direktora Muzeja i galerija Dragana Radovića da su članovi Komisije nedvosmisleno utvrdili postojanje nekoliko nedostajućih predmeta iz Arheološke zbirke za koju je ranije konstatovano da joj fali 150 predmeta.
„Kako je proces revizije tekao, mi smo posumnjali da smo možda pronašli tri nedostajuća predmeta iz Arheološke zbirke, ali je to tek trebalo ispitati i nedvosmisleno potvrditi. Mi smo obradili samo jedan mali dio te zbirke, pa bi vrlo neozbiljno bilo da kao pronađene predmete prijavljujemo nešto za što smo samo imali pretpostavku da bi mogli da odgovaraju nestalim predmetima. Od uprave Muzeja, inače, nijesmo dobili nijedan službeni zahtjev da sačinimo pisanu zabilješku o tim predmetima“, kazala je Karadžić.
