Čuvan u formalinu u teglama, sjeciran, bušen, mumificiran i sjeckan tokom vjekova, ljudski mozak ostaje i dalje kompleksna i fascinantna misterija.
Po riječima kuratora, izložba predstavlja "um kao materiju", s istorijskim osvrtom na sve ono što su ljudi činili mozgu kako u okviru naučnih istraživanja, tako i prilikom medicinskih intervencija.
"Ovaj jedinstveni krhki organ postao je predmet najdubljih nada, strahova i vjerovanja modernog društva, kao i predmet nekih od najekstremnijih postupaka i najrazvijenijih tehnologija", kazao je u izjavi za Rojters Marius Kvint, jedan od organizator izložbe.
Naučnici navode da mozak sadrži 100 milijardi nervnih ćelija i oko 100 triliona sinapsi.
Danas istraživači pokušavaju da pomoću najsavremenijih imidžig tehnika najmapiraju neuronsku mrežu u mozgu. Ljudi su, međutim, još u praistorijsko doba pokušavali da zavire ispod lobanje i odgonetnu šta to razlikuje jedan um od drugog.
Na izložbi su predstavljene brojne alatke - od ručnog trepana sa drvenom drškom i oštricom od zuba ajkule, do svrdla iz 19. koji više liči na vadičep, kao i jedna lobanja stara 5.000 godina sa rupama koje svjedoče o interesovanju ljudi za mozak i njegovo funkcionisanje.
Posjetioci će moći da vide i neke modernije instrumente kao što je mašina za elektrokonvulzivnu terapiju koja se koristila 50-ih godina prošlog vijeka u jednoj britanskoj psihijatrijskoj bolnici.
(blic)
