Nekako tiho, u sjenci izborne utakmice, u cetinjskom je parlamentu u utorak usvojena inicijativa DPS-a o Deklaraciji prema kojoj bi ikona Bogorodice Filermose trebalo da bude premještena u novi prostor, pogodan za dolazak velikog broja hodočasnika.
Za novi dom ove svjetski poznate hrišćanske relikvije, umjesto sadašnje Plave kapele u Narodnom muzeju, određena je Cetinjska pećina, koja se nalazi uz sami obod istorijskog jezgra grada i Cetinjski manastir. Preuređivanje pećine u atrijum, u kome će biti izložena čuvena ikona, koštaće 9,6 miliona eura, dok je za samu studiju već izdvojeno oko 150.000 eura.
Religijsko i kulturološko pitanje: Koliko je ovo, kako se navodi u inicijativi, „važan religijski i kulturološki problem koji treba hitno riješiti“, govori i činjenica da je to predmet rasprava još od 2002. godine, kada se prvi put govorilo o mjestu gdje će ikona biti smještena, i za to određen Narodni muzej.
Da li zbog „važnosti kulturološkog problema“ ili zbog praktične namjere da sve prođe bez mnogo problema u parlamentu Cetinja, tek – Deklaracija koju je predložio depeesovac Aleksandar Bogdanović nije bila medijski praćena, sve se odvijalo brzo.
Međutim, novo izmiještanje relikvije predstavnici Crnogorske pravoslavne crkve, koji su se jedini javno oglasili tim povodom, smatraju – činom koji je uperen protiv interesa i grada i države. Sreten Vujović, sekretar Svetog sinoda CPC, za Portal Analitika kaže da je odluka o izmiještanju ikone Bogorodice Filermose samo još jedan korak ka „kulturnom genocidu koji se na Cetinju sprovodi dugi niz godina i mijenja fizionomija istorijskog jezgra srca Crne Gore“.
Cetinje koje nestaje: Vujović nabraja što je sve nestalo ili otuđeno iz kulturne riznice Cetinja tokom niza godina.
- Do sada su, između ostalog, uništene ili nepovratno izgubljene - „Lokanda“, grobnice velikog vojvode Mirka i knjaza Danila. Prema svjedočenjima ljudi iz Muzeja Crne Gore, isposnička ćelija svetog Petra Cetinjskog je u jadnom stanju. Pokretno kulturno nasljeđe koje se nalazi u posjedu Srpske pravoslavne crkve, više od dvije decenije nije popisivano i niko sa sigurnošću ne zna da li je uništeno ili otuđeno. Uz sve to, sa sigurnošću ne znamo ni gdje su granice starog jezgra Cetinja, a kontakt zona je već podugo „rastegljiva kategorija“. Master plan ovog područja predviđao je izostavljanje platoa iznad Cetinjskog manastira iz istorijskog jezgra, što automatski omogućava dalje nesmetano pustošenje starog jezgra Cetinja, naglašava Vujović.
On dodaje je usvajanje Deklaracije u cetinjskom parlamentu „i sa kulturološkog i sa sigurnosnog stanovišta potez bez presedana, imajući u vidu neprocjenjivu vrijednost ove relikvije“.
- Sve to opet predstavlja unižavanje crnogorske duhovnosti, bez koje i država Crna Gora gubi svoj autentični smisao, kaže Vujović i navodi da je dio Malteški vitezova predstavnicima CPC precizno iznio planove o donaciji koju bi činila „izgradnja hrama na neutralnoj lokaciji“ za ikonu Bogorodice Filermose, a u znak zahvalnosti i obnova bolnice „Danilo I“.
Pokušaj vraćanja starog sjaja: Nasuprot Vujovićevim stavovima, predsjednik Skupštine Prijestonice, dr Milutin Vukić, kaže da je jedan od razloga zašto se do sada nije počelo sa tim projektom, u tome što bi Malteški vitezovi - gradili hram iznad Cetinjskog manastira.
- Ali, taj hram će se nalaziti u Cetinjskoj pećini iznad Cetnjskog manastira. Uostalom, i Orlov krš i Lovćen nalaze iznad Cetinjskog manastira, tako da ne bi trebalo oko toga da lomimo koplja, kaže Vukić za Portal Analitika. On potcrtava svoj stav „kao građanina Cetinja“, da podržava projekat, jer će od njega Cetinje imati višestruke koristi.
No, da li će pravu koristi imati baš Cetinje ili neko drugi? Podnosilac inicijative Aleksandar Bogdanović, poslanik u skupštinama Prijestonice i države, ali i dugogodišnji savjetnik za ekonomske projekte predsjednika Filipa Vujanovića. I tu počinje da se nazire politička pozadina Deklaracije o novom mjestu hodočašća, jer je predsjednik Crne Gore bio glavni zagovornik objedinjavanja tri hrišćanske relekvije koje se nalaze na Cetinju – ikone Bogorodice Filermose, čestice Svetog krsta i ruke svetog Jovana Krstitelja.
Ipak, za Vukića je sve jasno: Cetinje dobija novi hram za čuvenu hrišćansku relikviju, u autentičnom ambijentu, što će biti interesantno i hodočasnicima i turistima. Rezultat je vraćanje sjaja višedecenijski zanemarivanoj Prijestonici što, sasvim sigurno, želi svako u Crnoj Gori, pa i šire. „Nemojmo biti uskogrudi. Nemojmo biti veći pravoslavci od drugih. Mi smo kosmopolitski narod!“, kaže dr Vukić.
Isključivo državni projekat: Sreten Vujović, kao inicijator prikupljanja potpisa stavnovnika Prijestonice, kojim želi da onemogući novo izmiještanje čuvene ikone Bogorodice Filermose, ističe političku stranu cijele priče. Povezujući brzo i lako usvojenu inicijativu i sa nedavnim promjenama u vrhu Srpske pravoslavne crkve, on dodaje da se „očigledno nešto mnogo krupnije iza brda valja“.
Nakon što je 2007. godine propao pomenuti projekat objedinjavanja tri hrišćanske relekvije pod istim krovom, usvajanjem nove inicijative naziru se mogućnosti da on, posredno i na drugačiji način, ponovo zaživi. Tim prije što će se u Cetinjsku pećinu uložiti skoro deset miliona eura, pa idealan izgovor za vraćanje tolike sume mogla biti veća posjećenost svetilišta, ako su u njemu sve tri relikvije.
Tu povezanost je, na neki način, potvrdio i Vukić. „Ovo će biti isključivo državni projekat. Smatramo da će samo tako to biti na pravi način vođeni. Uputili smo inicijativu i prema predsjedniku države, koji se stvarno zauzeo i za objedinjavanje sve tri relikvije, a sada je ovo preuzeo. Inicijativu smo poslali i predsjedniku Vlade, i očekujemo da oni dalje odluče o projektu“, naglašava predsjednik Skupštine Cetinja.
U to su sumnjali i u CPC, kaže Vujović, i smatra da se to „nepočinstvo pokušava gurnuti u ruke samih Cetinjana, odnosno cetinjskog parlamenta, kako bi projektanti ovih prljavih i suludih rabota na kraju opet imali čiste ruke“.
- Prije par dana sam uputio jasan poziv SPC, govoreći da u ovom trenutku nije važno ko je Srbin, a ko Crnogorac. Naša pružena ruka je ostala prazna, što je jasan znak pozicije SPC u čitavom ovom galimatijasu – smatra Vujović, duboko razočaran onim što će se u budućnosti događati na Cetinju, prije svega sa onim što čini ključna obilježja crnogorske državnosti.
Jaz među Cetinjanima: Na tom fonu su i riječi Vukića, rođenog Cetinjanina, koji smatra da su za sva ta događanja najzaslužniji – sami Cetinjani.
- Zahvaljujući našim podjelama, izgubili smo spomenik svetom Petru Cetinjskome, i on se ne nalazi se na Cetinju. Ni jedan spomenik kralju Nikoli se ne nalazi na Cetinje, pa ispada da su mnogi gradovi crnogorskiji nego - Cetinje. Svemu ovome što do sada nije urađeno nije kriva ni Vlada Crne Gore ni Predsjednik Crne Gore, nego mi, Cetinjani. I da se opet ne bi desilo nešto takvo, da Filermosa ode sa Cetinja, mi smo smatrali da treba napraviti ovakav projekat. Isti mi Cetinjani smo krivi što je često zatvorena crkva na Ćipuru i niko ne može da priđe grobovima kralja Nikole i kraljice Milene. Nekadašnja rukovodstva državnog muzeja smatrala su da nisu u obavezi da vode računa o crkvi na Ćipuru, pa je to preuzela Mitropolija crnogorsko-primorska SPC i sada ona drži njene ključeve, kaže Vukić, žaleći za mnogo čime što je nestalo u njegovom rodnom gradu.
Očito, Vukić smatra da je neophodno da neki od brojnih projekata, usmjerenih ka oživljavanju Prijestonice, konačno ugleda svjetlo dana. I to je, kaže Vukić, njegova osnovna motivacija da prihvati ideju. Inače, u polemici oko (ne)seljenja ikone Bogorodice Filermose, Vukić vidi sličnost sa izgradnjom Mauzoleja na Lovćenu.
- Ovako se reagovalo i za izgradnju mauzoleja na Lovćenu, a danas smo svi, manje-više, za taj mauzolej. On je danas ne – cetinjski, nego crnogorski Akropolj. Zato smatram da će i ovo biti mjesto hodočašća, na veliko zadovoljstvo budućih hodočasnika, ali i ekonomsku koristi Cetinja i zato to treba podržati.
Čeka se odgovor države: Na kraju, dr Vukić je najavio da će Vlada i Ministarstvo kulture Crne Gore uskoro poslati zahtjev UNESCO-u da staro jezgro Cetinja uđe na listu svjetske kulturne baštine. Možda će, tada, biti jasnija i sudbina nove incijative za izmještanje ikone Bogorodice Filermose.
U međuvremenu, Vujović nastavlja sa prikupljanjem potpisa da se Cetinjska pećina ne pretvori u budući dom ikone Bogorodice Filermose. Inicijativu sa listom potpisa moći će, kako je kazao predsjednik parlamenta Prijestonice, da preda organima na državnom nivou i sačeka njihov odgovor.
Da treba dobro razmisliti da li Cetinje treba da udomi pomenute svetinje, podsjeća Stevo Vučinić, predsjednik Odbora za promociju CPC. On jasno stavlja do znanja odakle potiču ideje koje bi mogle „probuditi duhove“.
- Beogradska patrijaršija odavno je namjerila da na Cetinju izgradi objekat za čuvanje takozvane tri svetinje, čija je svrha da u simboličkoj ravni poništi značaj i smisao Cetinjskog manastira i Cetinja uopšte. Za nas, kao Crnogorce, to je neprihvatljivo. Inače, vjerujem da sve tri svetinje treba hitno izmjestiti iz Crne Gore, jer su sve dinastije koje su ih posjedovale propale, a njihovi narodi su bili izloženi velikim nesrećama, čemu su dokaz već izazvani problemi na Cetinju koji će, bojim se, eskalirati u mjeri koju niko razuman ne bi želio – zaključuje Vučinić.
U međuvremenu, stidljivo se otvaraju vrata za stvaranje drugačijeg - hodočasničkog Cetinja sa tri hrišćanske relikvije, umjesto viševjekovne kulturno-istorijske i državne prijestonice Crne Gore.
Kristina Jerkov
