Ova ekipa kinesko-američkih paleontologa prvi put je objavila kako je izgledao mali dinosaurus čije je perje služilo za zavođenje. Perje dinosaurusa rekonstruisano je na osnovu jednog fosila pronađenog 2010. godine. Ovi dinosaurusi nazivani su mikroraptori (microraptors) zato što nisu bili duži od 76 centimetara. Ličili su na crne ptice sa zastrašujućim zubima, čeljustima i pomoćnim krilima koja su rasla iz njihovih nogu.
Prema rezultatima istraživanja objavljenog u časopisu „Nauka”, dinosaurus je bio oblika današnjeg goluba, imao je četiri krila, a njegovo perje bilo je crne ili plave boje. Naučnici su, kako prenose agencije, uz pomoć elektronskih mikroskopa analizirali fosilne ostatke pronađene 2010. u sjevernom dijelu Kine i tako utvrdili boju perja ovog dinosaurusa.
Prelivanje boja danas nije neuobičajena pojava na perju insekata, leptira, riba i ptica, i posljedica je optičke varke.
„Današnje ptice koriste svoje perje u boji u više svrha – za termoregulaciju, kamuflažu, ali i za zavođenje”, rekao je agenciji Frans pres Met Šoki, profesor biologije na univerzitetu u Ohaju i jedan od autora istraživanja, dodajući da je ova vrsta dinosaurusa koristila svoje kitnjasto perje kako bi „puštala” vizuelne signale partnerkama.
Prema njegovim riječima, istraživanje pokazuje da je prelivanje boja na perju služilo i za zavođenje vrlo rano tokom evolucije, a na osnovu fosila pronađenog prije dvije godine, može se vidjeti prelaz od dinosaurusa do ptica tokom evolucije. Šoki je rekao i da jedinstvene karakteristike malog dinosaurusa mogu da pomognu i da se razume kako je nastao let.
Fosilni ostaci pružili su i nove podatke o načinu kretanja dinosaurusa.
Koautorka studije Džulija Klark sa univerziteta u Teksasu rekla je da ova vrsta nije, kao današnje ptice, letjela u visinu, već da je više lepršala, pronalazeći način da ide od grane do grane.
„Postojale su mnoge špekulacije o tome kako je perje mikroraptora bilo orijentisano, kako su im se formirala krila za letjenje i kako su koristili perje za seksualni poziv”, rekao je Mark Norel, direktor američkog Muzeja prirodne istorije i paleontologije.
Foto: sciencenewsblog.com
