Taj sporazum trebalo bi da riješi 18 godina duga tri granična spora između Slovenije i Hrvatske, zbog kojih je Slovenija godinu dana blokirala dalje približavanje Hrvatske EU. Arbitražni sporazum su već potpisali premijeri obeju zemalja i ratifikovala oba parlamenta.
Ipak, da li će stupiti na snagu, odlučiće slovenački glasači. Sudeći prema svim anketama brojaće se svaki glas, jer je slovenačka javnost potpuno podijeljena oko referendumskog pitanja, upravo kao vladina koalicija koja je referendum i raspisala, i opozicija koja se arbitražnom sporazumu oštro protivi.
Pored onih koji su za ili protiv arbitražnog sporazuma, značajan dio javnosti smatra da to pitanje nije ni trebalo postavljati na referendumu, jer narod nije kvalifikovan da odgovori na njega, naročito kad se uzme u obzir da odgovor pretpostavlja i znanje pomorskog i međunarodnog prava, uz dobro poznavanje istorije i spoljne politike.
Ne treba zaboraviti ni činjenicu da ni pravni stručnjaci, ni političari i istoričari, već godinama, ne mogu da se usaglase oko ovog pitanja. Ključno pitanje za Sloveniju, koje zapravo i stoji iza referendumskog pitanja, je da li će joj arbitražni sporazum, odnosno petočlana arbitražna komisija sastavljena od pet međunarodnih sudija, obezbijediti izlazak na otvoreno more.
Naime, Slovenija Piranski zaliv smatra svojim, a sebe pomorskom državom sa pravom dodira sa međunarodnim vodama u Jadranu. Sa druge strane, Hrvatska taj zaliv naziva Savudrijskom valom i smatra svojim, bar u njegovom većem dijelu. Upravo zbog toga je Slovenija godinama i odbijala hrvatske predloge da se otvorena granična pitanja riješe na nekom od međunarodnih sudova, kao što je odbijala i da se riješe na osnovu međunarodnog prava, tražeći da se to učini načelom pravednosti.
Upravo spoljna politika koja je sastavni dio ovog pitanja je predreferendumsku kampanju, u Sloveniji, učinila burnom, punom teških riječi. Vladina koalicija je glasače pozivala da glasaju za arbitražni sporazum, ne bi li se tako konačno riješila granična pitanja sa susjednom državom i poboljšali odnosi sa njom.
Opozicija je, suprotno, pozivala da se glasa protiv tog sporazuma, jer on ne garantuje Sloveniji da će teritorijalno dobiti ili zadržati što želi i smatra svojim, a posebno izlaz na otvoreno more, koji bi prema mišljenju opozicije mogao da bude sveden samo na službeni put preko hrvatskog mora, pri čemu bi Hrvatska mogla da dobije i veći deo Piranskog zaliva.
Upozoravajući da je odluka arbitražne komisije konačna i da "popravnog ispita neće biti", opozicija je glasače pozivala na glasanje protiv dobro prepoznatljivom parolom - "Tuđe nećemo, svoje ne damo". Rezultat referenduma će, bez obzira na odluku slovenačkih glasača biti značajan ne samo zbog konačnog rješenja otvorenih slovenačko-hrvatskih graničnih pitanja, već i zato što će, kakav god bio, uticati i na druge države regiona, koje imaju takva neriješena pitanja, a nisu u EU.
U slučaju da arbitražni sporazum bude prihvaćen, on bi, sudeći prema dosadašnjim izjavama iz EU, mogao postati model za rješavanje i ostalih takvih problema. Jednogodišnja slovenačka blokada Hrvatske u njenom približavanju EU je već iscrpla strpljenje međunarodne zajednice i EU, koje sigurno neće željeti da ponovo vide tu vrstu zastoja i arbitražni "pelcer" će primijeniti i na druge države koje bi se našle u toj situaciji. Prihvatanje sporazuma bi, ipak, moglo da ugrozi ulazak Hrvatske u EU, jer slovenačka opozicija već sada najavljuje da neće dati svoje glasove podrške, neophodne za dvotrećinsku većinu u parlamentu, za ulazak Hrvatske u EU.
U tom slučaju bi moglo da se desi i da ova slovenačka politička opcija zatraži i raspisivanje referenduma o ulasku Hrvatske u EU. Ukoliko arbitražni sporazum bude odbijen, Slovenija i Hrvatska će se ponovo naći na početku međusobnog problema, koji će ponovo zaustaviti Hrvatsku u pokušaju da postane članica EU, jer dok ne riješi granična pitanja na to ne može da računa.
Upravo zbog svega toga, današnji referendum, odnosno njegov rezultat će imati posljedice ne samo za dvije upletene države, već i za ostale u regionu, koje žele da uđu u EU.
(B92)
