Osim izjava o Srebrenici koje su izazvale reakciju domaće i međunarodne javnosti, ministar pravde Vladimir Leposavić najavio je tokom sjednice premijerskog sata i formiranje komisije za istinu i pomirenje, koja će, prema zamisli ministra Leposavića, imati zadatak da utvrdi „pojedinačne i kolektivne slučajeve u kojima su, bez obzira na ideološku, nacionalnu ili političku pripadnost, pojedinci ili grupe pretrpjeli grubo kršenje ili oduzimanje nekog iz grupe prava na život, slobodu ili imovinu“
Komentarišući ovakvu inicijativu, Klasić kaže da se protivi svakoj takvoj komisiji za otkrivanje istine, „posebno povijesne istine koje inicira bilo koja država“. Crnogorski istoričar Adnan Prekić smatra da svaka ideja o formiranju komisije koja bi imala zadatak da kompleksne istorijske procese svede na nivo političkog kompromisa, nije ništa drugo nego klasični istorijski revizionizam, naučno neutemeljen i akademski neprihvatljiv.
- U konktetnom slučaju, ja bih na mjestu Vlade Crne Gore povećao budžet za naučna istraživanja. Neka naprave popis tema koje su kontroverzne, sporne i neka daju crnogorskim, ali i ne samo crnogorskim istraživačima da se tim temama bave i na temelju toga da se organizuju okrugli stolovi i da se o tim temama raspravlja objektivno, nespristasno i na temelju argumenta – rekao je Klasić za Pobjedu.
Leposavić u pojašnjenju o budućem radu komisije, kaže da je cilj ovog tijela da u centar interesovanja stavi pojedinca, tj. slobodnog građanina.
-Tj. da iskaže priznanje svakom takvom čovjeku koji je svoju ličnost, slobodu, prirodna prava ili uvjerenja, branio od nastraja i zloupotrebe državne vlasti ili druge organizovane sile – pojasnio je Leposavić, dodajući da će vremenski okvir kojim će se komisija baviti obuhvatiti cjelokupnu modernu istoriju Crne Gore – počev od Knjaževine odnosno Kraljevine Crne Gore, uključujući period jugoslovenske države, pa sve do danas”
Klasić, sa druge strane, smatra da nema potrebe za ovakvom komisijom, jer, tvrdi, da ukoliko postoje znanja o ratnim zločinima, genocidnim namjerama, zločinima protiv čovječnosti – onda se njima trebaju baviti redovna tijela pravosuđa, sudovi u kojima ti zločini ne zastarijevaju.
- Ne znam zašto bi se time bavila neka komisija. Moja iskustva govore, da u duboko podijeljenim društvima, kakvo je crnogorsko u poslednjih nekoliko godina uglavnom po pitanju prošlosti – jedna ovakva komisija ili bilo koja slična nikad ne bi bila smatrana objektivnom, jer svako onaj ko je inicira, ko pripada nekoj drugoj opciji smatraće to nametnutim, da će biti pod kontrolom itd, itd – objašnjava naš sagovornik.
Kaže i da se u Hrvatskoj prije par godina pokušalo sa jednom takvom komisijom, ali bez prevelikog uspjeha.
- Smatram da nije država ta koja nam treba nametati službene narative ili povijesne istine nego da se ustvari treba raditi o procesu i osnažiti obrazovne institucije. Treba omogućiti istoričarima da rade svoj posao, da se u društvu razvija kultura dijaloga, multiperspektivnost, da se ne traže zločinci i krivci, nego da se sagleda širi okvir – poručio je Klasić.
- U Hrvatskoj je komisija radila godinu nakon koje su zaključili da ništa nijesu zaključili – dodao je Klasić, navodeći da i one zaključke koji su donijeli, nijesu bili obavezujući nikome i nikada nijesu nigdje implementirani – niti u zakone, niti u javni prostor niti bilo gdje.
- Preporučio bih Crnoj Gori da ne ulazi u takve projekte, jer oni rijetko gdje, možda u jako razvijenim demokratskim društvima, mogu se sprovesti, ali u ovom trenutku bi to bio kontraefekat u Crnoj Gori – ocijenio je naš sagovornik.
Leposavić je, tokom sjednice Skupštine u petak izjavio da je spreman da prizna da je u Srebrenici počinjen zločin genocida ,,kad se to i nedvosmisleno utvrdi“.
Hrvoje Klasić
Leposavić je naveo da je odluka Međunarodnog suda pravde, kojom je zločin u Srebrenici okvalifikovan kao genocid, zasnovana na nalazima Haškog tribunala koji je, prema njegovim riječima, gotovo u potpunosti izgubio svoj legitimitet.
Imajući u vidu stavove Leposavića, postavlja se pitanje – koliko bi takva komisija, koju bi predvodio upravo ministar mogla da da objektivan sud o tome ko su bili zločinci a ko heroji kroz crnogorsku i jugoslovensku istoriju.
Klasić je, kako kaže, duboko skeptičan, da bi jedna takva komisija mogla raditi nepristrasno u našoj zemlji.
- Ukoliko neko ima snage obračunati se ili se suočavati sa tuđim zločinima, i sa tuđim zločincima, a nema snage to napraviti sa vlastitima, ukoliko misli da će prihvatiti neke dokumente, a da neće prihvatiti dokumente međunarodnog suda koji je organizovao UN, dakle Haškog tribunala i ukoliko zemlja koja teži ka EU, koja je članica UN ne priznaje presude Haškog suda, ne samo o Srebrenici, nego i tome da su neki pojedinci osuđeni za teške ratna zločine, onda sam duboko skeptičan da će ljudi koji će činiti tu komisiju, postupiti nepristrasno u donošenju odluka – zaključio je Klasić.
Znak jednakosti između partizana i četnika
Istoričar Adnan Prekić smatra da je ideja ministra pravde Vladimira Leposavića o formiranje ,,Vladine komisije za pomirenje“, produkt intelektualnog i političkog svjetonadzora iz koga je Leposavić i koptiran u Vladu.
Prekić je rekao da, kako bi to u praksi izgledalo, najbolje pokazuje primjer Srbije gdje je 2004. godine, pod uticajem struktura koje baštine iste ideje kao Leposavić, došlo do usvajanja Zakona o pravima boraca, kojima su izjednačeni partizanski i četnički pokret.
On je rekao da je Leposavić na funkciju ministra stigao sa pozicije pravnog savjetnika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koja više od 30 godina insistira na narativu o „bratoubilaštvu“.
Prekić je kazao da su taj narativ, koji je promovisan početkom 80-ih godina u srpskim nacionalističkim krugovima, u Crnoj Gori posljednjih 30 godina afirmisali i utemeljili čelni ljudi Mitropolije crnogorsko-primorske i njima bliski intelektualci, u koje spada i Leposavić.
Kako je naveo, taj narativ „bratoubilaštva“ pokušava da kompleksne istorijsko-političke procese svede na jedan pojednostavljen i naučno netačan model doživljaja prošlosti.
Prekić je rekao da je fokus na događajima iz Drugog svjetskog rata, gdje se pokušava staviti znak jednakosti između partizana i četnika, fašista i antifašista, između onih koji su se suprotstavili i onih koji su sarađivali sa okupatorom.
- Ministar je najavio da bi ta komisija trebala da se bavi i događajima iz 19. vijeka, što meni jasno govori da je njegova namjera da se problematizuju i istorijski događaji iz sredine 19. vijeka i uloga knjaza Danila u procesima uspostavljanja centralne vlasti - kazao je Prekić.
