Predsjednica Helsinškog komiteta za zaštititu ljudskih prava Srbije, Sonja Biserko, ocijenila je u razgovoru za Portal Analitika da namjera Beograda da u Sporazumu o ekstradiciji ne budu obuhvaćeni optuženi za ratne zločine pokazuje da se Podgorica od strane zvaničnog Beograda i dalje u doživljava kao inferiorniji partner.
- To pokazuje da Srbija Crnu Goru i dalje posmatra drugačijom optikom u odnosu na druge države regiona. Crna Gora je visoko na listi prioriteta Beograda u smislu njenog podređivanja Srbiji - i tako je uvijek bilo, kazala je Biserko za Portal Analitika, ocjenjujući da ratni zločini treba da budu dio sporazuma o ekstradiciji.
Neophodno je partnerstvo Beograda i Podgorice: Uticajna srpska antiratna aktivistkinja kaže da nije upoznata do kraja kako teku pregovori Beograda i Podgorice o sporazumu o ekstradiciji, ističući da nije dobro što nema naznaka da će tim dokumentom biti obuhvaćeno međusobno izručenje državljana koji su optuženi za krivično djelo ratnog zločina.
- Ako su kao što se pretpostavlja, optuženi za ratne zločine koje potražuje Crna Gora u međuvremeni dobili srpsko državljanstvo onda to znači da ih - ako se ostane pri sadašnjem prijedlogu da se ne isporučuju optuženi za ratne zločine - da ih Beograd neće isporučiti Podgorici, kaže Biserko, konstatujući da to nije dobra situacija.
Prve i jedine konsultacije ministarstava pravde dvije države, održane prije nepunih mjesec dana, su pokazale da je za sada Beograd spreman da se Ugovorom o izručenju obuhvati - samo izručenje optuženih za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije i terorizma, ali ne i za krivična djela ratnog zločina. Nakon toga je preko beogradskog dnevnika ''Danas'' objavljena informacija da Crna Gora navodno traži odgađanje potpisivanja Sporazuma o ekstraciiji što je zvanična Podgorica ubrzo demantovala navodeći da su u pitanju dezinformacije i insinuacije koje nijesu dobra uvertira za nastavak pregovora.
Sporazumi dobri za regionalnu saradnju: Biserko smatra da su sporazumi o međusobnoj ekstradiciji optuženih za najteža krivična djela - pa i ratne zločine - veoma važni za regionalnu saradnju i da bi bilo loše da dođe do eventualnog odlaganja potpisivanja sporazuma između Podgorice i Beograda.
Biserko je dodala da je slučaj Ejupa Ganića - kojeg je Velika Britanija odbila da izruči Srbiji - pokazao da bi morali da se izlože jasni i jaki argumenti zašto neko neće ravnopravan sporazum kojim bi bili obuhvaćeno i izručenje osumnjičenih za ratne zločine.
- Međusobno izručenje će još dugo biti tema na kojoj će se lomiti koplja u regionu, bilo da je u pitanju organizovani kriminal ili ratni zločin.Takvih slučajeva će biti još puno, navela je Biserko dodajući da bi svaka država prilikom pregovora o potpisivanju takvih dokumenta trebalo da insistira na maksimumu kada su u pitanju teška krivična djela predviđena Ugovorom o izručenju..
Beogradu su prioritet odnosi sa Zagrebom: Biserko je na stanovištu da bi Srbija trebala da potpiše Sporazume o izručenju optuženih za ratne zločine sa svim državama u regionu pa i sa Crnom Gorom.
- Ako već postoji Sporazum o izručenju sa Hrvatskom isti dokument se mora napraviti i sa ostalim zemljama u regionu. Mislim da će isti sporazum Beograd napraviti i sa Bosnom i Hercegovinom, kaže Biserko, navodeći da je forma dokumenta takva da se Beogradu prepuštaju slučajevi koji se odnose na Srbe koji su optuženi za ratne zločine.
Predsjednica Helsinškog komiteta Srbije nije iznenađenja činjenicom da zvaničnom Beogradu nijesu u prvom planu odnosi sa Podgoricom, ocijenivši da su, kada je u pitanju region, odnosi sa Hrvatskom prioritet srpske Vlade. „Odnosi sa Hrvatskom u ovom trenutku jesu prioritet srpske Vlade i srpskog predsjednika i u tom smislu je dobro potpisivanje Sporazuma o ekstradiciji sa Zagrebom“, kazala je Biserko navodeći da postoje veći potencijali za međusobnu saradnju svih država u regionu.
- Sve se to jednostavno nameće kao neophodnost za cijeli region, uključujući i ekonomsku, privrednu i ostalu saradnju, objasnila je Biserko, dodajući da je regionalna saradnja jedan od uslova za evropske integracije svih država u regionu.
Dvojno državljanstvo-političko pitanje: Podsjećajući da nema napretka i u pregovorima Podgorice i Beograda o dvojnom državljanstvu, Biserko je kazala da se radi o političkom pitanju preko kojeg je Beograd nešto ranije želio da promijeni izbornu volju građana Crne Gore.
- U Crnoj Gori očigledno postoji osjećanje da Beograd ugrožava državnost i samostalnost Crne Gore.Vjerovatno će to vremenom doći na svoje mjesto, ali je ipak to odraz srpske politike prema Crnoj Gori koja je trajala tako dugo. Srbija još uvijek ne doživljava Crnu Goru kao jednakog patnera; još uvijek se Crnoj Gori osporava ravnopravnost u međusobnim odnosima, zaključila je u razgovoru za Portal Analitika, Sonja Biserko predsjednica Helsinškog komiteta za zaštitu ljudskih prava Srbije.
Nenad Zečević
