„Svjedoci smo pojava u kojima su neki pojedinci iznad institucija, mada ima i institucija koje se ponašaju kao država u državi. Takve pojave, ne samo da dovode u pitanje autoritet države, već se često koriste i kao dokaz njene suvislost“, kazao je Rastoder agenciji MINA.
On smatra da je druga manjkavost stalno problematizovanje njenog identiteta i pokušaji da se unutar toga država prikaže kao prolazna i kratkoročna pojava.
„Tu je i izvor bojazni da sudbina države zavisi od vlasti, umjesto da svaka vlast polazi od nje kao neupitne vrijednosti i dobra o kojem treba razmišljati kao osnove za dalji razvoj“, kazao je Rastoder.
Prema njegovim riječima, privid o vječnoj vlasti i prolaznoj državi je apsurd iza kojeg se krije njena osnovna slabost.
„Borba za vlast se mora odvojiti od borbe za državu, kako bi se ušlo u zonu normalnosti“, kazao je Rastoder, povodom šeste godišnjice crnogorske nezavisnosti.
Prema njegovim riječima, ako danas nemamo ono što smo mislili da ćemo dobiti državom, onda zasluge za to treba ravnopravno da podijele kako oni koji su zagovarali nezavisnost, tako i ne manje i oni koji su bili protiv nje.
„Zato je pomirenje o kojem se kod nas toliko priča moguće samo na novim opšteprihvaćenim postulatima vrijednosti i ciljevima koji su univerzalni“, kazao je Rastoder.
Ne može biti pomirenja, smatra on, između onoga što je bilo.
„Pomirenje je moguće samo za ono što jeste. Ako je to demokratija, a za to su navodno svi, ko im brani da uspostave takav poredak. Bojim se da je stanje fasadne demokratije odličan prostor u kojem podjednako dobro plivaju svi bez obzira na kojoj se obali trenutno nalaze“, rekao je Rastoder.
On smatra da je partitokratija u Crnoj Gori postala berlinski zid koji treba preskočiti da bi se došlo do demokratije.“Njeno ime je nebitno“.
„Zato je dosta rašireno mišljenje da opozicija nije bolja od vlasti. Kao da se bira mis ljepote a ne sistem u kojem treba svi da živimo i trpimo njegove dobre i loše strane. Sveto je pravilo demokratije da je vlast onoliko loša, koliko je opozicija dobra“, kazao je Rastoder.
On je podsjetio da je demokratska smjena vlasti abeceda demokratije, ali da Crna Gora, nažalost, nema takvo iskustvo. „To znači da je u početnom razredu u školi demokratije“.
„Pozvani su svi da joj pomognu da preskoči ovu dionicu i pređe u drugi razred. Suvišno je i naivno očekivati od bilo koje vlasti da će ona na oltar pozitivnog iskustva i dobra za sve priložiti sopstveno odricanje od vlast“, naveo je
Rastoder.
Siguran sam, kaže on, da su svi građani kažnjeni time što imaju nepromjenljivu vlast i to ne zato što su bolji ili gori od drugih, već zato što su porodili nedovoljno odgovorne političke elite koje ih drže kao taoce.
„Umjesto da elite svoju snagu crpe iz naroda i univerzalno prihvaćenog vrijednosnog sistema, one su za sada iznad naroda“, kazao je Rastoder.
On smatra da je vlast onoliko loša koliko je opozicija dobra.
„A to je sigurno porazna konstatacija jer shvatate da nam je sve podjednako loše ili bar dobro koliko je onaj drugi loš ili dobar. Znam da ovakvio stanovište niko ne voli, jer zaboga vlast se ubija od rada, a opozicija od dokazivanja da to što (ne)radi vlast, radi loše“, rekao je Rastoder.
Opozicija je, kaže on, bezbroj puta ponovljenom pričom, navikla narod na nju kao nešto normalno, tako da malo njih više razmišlja o sadržaju i suštini, već o tome ko je priča.
„Tu se postavlja granica koju je teško preskočiti. Vrijeme je da Crna Gora, koja je prvi put na demokratski način postala država, konačno sazre do nivoa da pokaže da je sposobna i sazrela i za demokratsku smjenu vlasti“, poručio je Rastoder.
To bi, smatra on, u istorijskom smislu bio iskorak koji bi se mogao mjeriti sa bilo kojim značajnim datumom u njenoj istoriji.
foto: bicent.com
