Premijer Albanije Edi Rama prokomentarisao je izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da bi Srbija mogla razmotriti promjenu toka rijeke Ibar, čime bi Kosovo ostalo bez vodosnabdijevanja.
Rama se osvrnuo i na razmjenu mišljenja između ministara vanjskih poslova Srbije i Albanije, te je stavove Beograda opisao kao politički folklor.
"Veoma zanimljiva ljetnja razmjena mišljenja između naših ministara vanjskih poslova. Iako sam očekivao odgovor u vezi s rijekom Ibar, nekako smo prešli s hidrologije na međunarodno pravo, napravili obaveznu stanicu kod „Velike Albanije“, prošli kroz „Kosovo i Metohiju“ i na kraju stigli do dobro poznatog muzeja srpskih istorijskih strahovanja. U Beogradu postoji osoben oblik političkog folklora koji kao da odolijeva zubu vremena: kad god Albanija progovori o Kosovu, odmah se mora prizvati „Velika Albanija“ – kao da bi ponavljanje jednog dana moglo pretvoriti stari duh u relevantan argument. Neće. Albanija nema apsolutno nikakve pretenzije na srpsku teritoriju, niti ima potrebu da takve pretenzije izmišlja. Isto tako, nije nam potrebna „Velika Albanija“ da bismo stali uz Kosovo“, rekao je Rama.
Poručio je i da će Albanija uvijek podržavati Kosovo.
"Kosovo je zasebna država. Albanci s Kosova su upravo to: Albanci s Kosova. Oni imaju svoju republiku, svoje institucije i pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti. Mi ćemo uvijek podržavati to pravo. Srbija je izgubila Kosovo. Ponavljanje tvrdnje da ga nije izgubila možda može pretvoriti poraz u pobjedu u sferi političke mašte, ali mape su, nažalost, manje popustljive. Teritorija Republike Kosovo nije srpska teritorija, a prirodni resursi koji se na njoj nalaze nijesu resursi Republike Srbije. Naši srpski prijatelji to veoma dobro znaju, uključujući i trenutke kada zajedno sjedimo za evropskim stolovima“, poručio je Rama.
Nakon toga, osvrnuo se na pitanje rijeke Ibar.
"Izvorni problem ostaje tačno tamo gdje ga je Albanija i ostavila: rijeka Ibar je prekogranični vodni sistem. Srbija ima punu slobodu upravljanja resursima unutar svoje nadležnosti. Ono što ne može razumno tvrditi jeste da se moguće posljedice po drugu zemlju magično zaustavljaju na granici Srbije. To je, na kraju krajeva, i razlog postojanja međunarodnog prava voda. Rijeke imaju nezgodnu naviku da prate geografiju, a ne diplomatske stavove", istakao je Rama.
Ukazano je i na situaciju srpske zajednice na Kosovu.
"Njihova prava su važna. Njihova sigurnost je važna. Njihova imovina, jezik, te kulturno i vjersko nasljeđe moraju biti zaštićeni. Albanija nikada nije imala problem da to kaže, jer je to jednostavno ono što demokratska država duguje svojim građanima“, istakao je Rama.
Politički stav Beograda opisao je kao nemoguć zadatak.
"I tu dolazimo do možda najzabavnije akrobacije u ovoj razmjeni mišljenja – upozoravanja Albanije na etnički ekspanzionizam, uz istovremeno, u istoj toj izjavi, tretiranje teritorije druge suverene države kao da je još uvijek srpska. To je zaista nemoguć zadatak. Možda to funkcioniše unutar političkog balona u Srbiji. Izvan njega, geometrija je mnogo manje popustljiva. I da, u potpunosti se slažem da budućnost našeg regiona mora biti takva da granice postepeno gube moć da nas dijele. Apsolutno. Ali postoji jedan mali preduslov da bi granice postale manje važne: prihvatanje onih koje već postoje. Genijalnost evropskog projekta upravo je ležala u odvajanju nacionalne pripadnosti od teritorijalnih pretenzija“, rekao je Rama.
Stav Albanije će, ističe, stoga ostati potpuno isti, kako u javnosti tako i u privatnim razgovorima.
"Poštujemo Srbiju, želimo dobre dobrosusjedske odnose sa Srbijom i želimo cijeli region unutar Evrope – uključujući, svakako, i Srbiju. Međutim, dobrosusjedski odnosi ne mogu značiti zahtjev da se svaki susjed Srbije trajno preseli u srbijansku verziju istorije. Balkan je već platio previsoku cijenu, krvlju i izgubljenim vremenom, za takvu vrstu prilagođavanja. A u međuvremenu, rijeka Ibar, blaženo nesvjesna svih naših istorijskih kartografija, nastaviće da teče u skladu s geografijom, a ne s folklorom“, zaključio je Rama.
31
