Društvo

Rakočević: Pedeset policajaca je obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitarici

"Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost", istakao je Baković

Rakočević: Pedeset policajaca je obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitarici Foto: Portal ETV
Portal AnalitikaIzvor

"Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana", kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E.

Gosti emisije Na kraju dana su bili Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarica, sada nastanjen u Herceg Novom i predsjednik MZ Štitarica Radovan Rakočević, a govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava.Crkva na mjesnom groblju u MZ Štitarica je napravljena 1896.godine,kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.

"Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896. godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada, do sada na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato, mada mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru", rekao je Baković.

Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.

"Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju…Što se tiče nas kao mjesne zajednice niko nam se nije obraćao nikakvim putem.Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali", istakao je Rakočević.

Zastava postavljena u mjesnom groblju je nastala 1838.godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset, pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.

"Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko niksicke da će im za neko za nekih sat, dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih u cjelini vlasništvo Opština Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko nikšićku od 40 kvadrata", istakao je Baković.

Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.

"Zastave nijesu stajale ni 24 sata, neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnost i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom, šovinizmom. Jer ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena…Mi smo.se između sebe organizovali kao mještani, niko sa strane centa nije dao, trebalo nam je nekih dva ili tri sata, u viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali, da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu”, naglasio je Baković.

Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, podsjeća Baković, kasnije su čuli da je to neko naređenje odozgo, prisjeća se Baković, da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.

Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Portal Analitika