Dio izborne reforme koji je sproveden u julu otvorio je proces na koji se čekalo10 godina. Urađene su bitne izmjene, ali one su daleko od potrebnog da bi se riješili problemi koji naše izbore opterećuju godinama, a pritom imamo i veto igrače koji žele da se reforma ne sprovede do kraja, saopštio je na otvaranju konferencije ''Izborna reforma nakon jula: Završena priča ili novi početak'', izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica.
“Kao što vidimo, dosta je stvari ostalo nezavršeno i vjerujem da svi ovdje dijelimo mišljenje da se u hitnom roku mora početi sa radom. Očekujemo nastavak reforme i energičan rad svih političkih aktera, naročito onih koji zaista imaju demokratski kapacitet i iskreno vjeruju u naše članstvo u EU”, poručio je Koprivica.
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Vasilije Čarapić, ističe da priča nije završena i ne predstavlja novi početak. Kaže da je reforma imala poluvrijeme i da je sada momenat da se posao završi. Smatra da je posao izazovan i da je nekoliko krupnih pitanja koje su političke tenzične, oko kojih treba tražiti kompromise.
“Umjereni sam optimista da ćemo do kraja godine reformisati izborne zakone. Dva su prioriteta: čišćenje izbornih lista i otvorene liste. Da li će to biti velika reforma, ne znam u ovom trenutku, mislim da ne postoji volja, ali postoji volja da se riješe druge stvari. Da postojeći sistem koji je funkcionalan, unaprijedimo i vratimo povjerenje u taj sistem i riješimo sve njegove mane. Za velike stvari je neophodan i veći uticaj i veći pritisak, dogovori na višem nivou. Ostavljam prostor da se to može desiti do kraja godine”, istakao je Čarapić.
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Nikola Rakočević, takođe poručuje da smo na poluvremenu prve faze, ali da je politička volja sada važna da vidimo da li će sve ostati mrtvo slovo na papiru, te da će od političke volje zavisiti da li će druga faza biti uspješna.
“Prva faza je bila uspješna iz nekoliko razloga, a jedan je najvažniji - kompetentnost ljudi koji su iznijeli posao i druga – pritisak međunarodne zajednice. Da EK nije stavila taj prioritet visoko na agendi, do tog posla ne bi došlo. Isključivo zbog toga smo uspjeli da ostvarimo rezultat. Čeka nas druga, za građane suštinski važna faza: otvorene liste i izbor gradonačelnika: da građani sami biraju ko žele da ih predstavlja. Krupne stvari koje građani očekuju treba da se isporuče do decembra, ali nijesam optimista”, kaže Rakočević.
Rakočević smatra da niko iz vlasti nije spreman za izbornu reformu, ali najavljuje da bi se prva naredna sjednica mogla održati početkom oktobra. Njegov prijedlog je da treba sačekati jedinstveni datum do decembra u kojem će se izglasati sve izmjene i da ne treba raditi etapno. Čarapić dodaje da je saglasan da na prvoj narednoj sjednici treba postaviti prioritete i da nemamo novu veliku temu za koju nemamo znanja da ne bismo mogli sami da riješimo.
Govoreći o sastavu Centralne izborne komisije (CIK) kopredsjedavajući Odbora su objasnili da je predviđeno da se prvo formira komisija koju će činiti predstavnici najjače partije vlasti i opozicije, odnosno PES i DPS, Udruženja sudija, NVO koje se bave izbornom reformom i Univerziteta Crne Gore koja će zatim birati članove CIK.
