Rajković je ove podatke iznio u svom magistarskom radu, koji je objavio hrvatski nedjeljnik "Nacional", uz napomenu da je to prvi naučni rad na temu troškova rata od 1990. do 1995. godine tokom raspada bivše SFRJ, te da ruši niz uvriježenih vjerovanja o "cijeni" rata.
Svota od 10,47 milijardi tadašnjih njemačkih maraka je suma direktnih troškova koje je Rajković našao u podacima Ministarstva odbrane, kao i troškova plata, uvoza i proizvodnje oružja, uvoza municije i troškova izbjeglica.
U svom radu koji bi naredne godine trebalo da bude objavljen kao knjiga, Rajković tvrdi da cilj rata nije bila brza i jeftina pobjeda, već socijalni prevrat i stvaranje društvenog sloja koji je vlastima trebalo da omogući dugogodišnju vladavinu.
- Režim Franje Tuđmana je namjerno netransparentno trošio i prikupljao novac jer su na raspolaganju imali i bolje i modernije modele prikupljanja novca, piše Rajković, ističući da do sada nijedna vlada nije jasno i tačno izvjestila javnost o finansiranju rata i načinu trošenja para.
Tadašnji režim u Hrvatskoj odlučio je rat finansirati donacijama, uvozom oružja koji je samo bio paravan za privatno bogaćenje, hiperinflacijom, finansijskim inžinjeringom i netransparentnom prodajom imovine umjesto da su prodavali obveznice građanima, investirali u ratnu proizvodnju, uveli porez na ekstraprofit i uveli umjerenu inflaciju, navodi Rajković.
Posljedice su bile da su se pojedinci obogatili na konvertiranju dinara u devize, paradržavni šverc nafte nije bio oporezovan, društveni i vojni stanovi su rasprodani, a građani su čak uplatili 770 miliona maraka u lance sreće koji su propali i za koje niko nikad nije odgovarao...
Da je takav način funkcionisanja države u 90-im nanio štetu i sadašnjoj vladi pokazuje činjenica da mora da plaća osam milijardi kuna godišnje (1,06 milijardi eura) za povlaštene, uglavnom veteranske penzije.
Zbog prijevremenih penzionisanja u privatizaciji u ratnim godinama, ukupan trošak penzionog sistema iznosi 36 milijardi kuna (4,78 milijardi eura), pa se Hrvatska svake godine za njega zaduži 17 milijardi kuna (2,257 milijardi eura), naveo je Rajković, a prenosi "Nacional".
