Raičević je naglasila da će uz primjenu Odluke o dodjeljivanju IPA dodatka do 30 odsto osnovne zarade IPA službenika, “odliv kvalitetnih kadrova biti značajno redukovan”.
Konferencija, navode, ima za cilj da omogući razmjenu iskustava među državama koje su članice EU i državama koje su kandidatkinje za članstvo, na temu mobilnije implementacije IPARD II programa i fokusiranog djelovanja u ostvarivanju kriterijuma koje donosi novi programski okvir IPARD III.
Uspješnije korišćenje sredstava iz IPARD podrške jedan je, dodaju, od prioriteta svih zemalja učesnica ove konferencije.
Na marginama konferencije Raičević se susrela sa šefom Jedinice za susjedstvo, proširenje i pretpristupnu pomoć nadležnog Generalnog direktorata EK Frenk Bolenom kao i sa koordinatorom resorne Jedinice DG AGRI za Crnu Goru Dik Van Dajkom.
Tokom bilateralnog sastanka, Raičević je ukazala na jasnu i konzistentnu politiku Vlade Crne Gore koja se ogleda u kontinuiranom jačanju IPA struktura, posebno u segmentu meritorne primjene motivacione politike i drugih instrumenata u upravljanju ljudskim resursima, a sve u cilju dugoročno održivog upravljanja IPA okvirom.
Raičević je upoznala predstavnike EK sa konkretnim mjerama Vlade koje su efektuirale uvećanjem zarada kategoriji državnih službenika koji čine institucionalnu memoriju i stub IPA upravljačkog i operativnog okvira.
“Uz primjenu Odluke o dodjeljivanju IPA dodatka do 30 odsto osnovne zarade IPA službenika, odliv kvalitetnih kadrova će biti značajno redukovan, a uz primjenu ostalih instrumenata motivacione politike očekujemo da IPA struktura bude još stabilnija”, istakla je Raičević.
Ukupnu IPA strukturu i ključne menadžerske pozicije pokrivaju profesionalni i visoko obučeni kadrovi, ocijenila je Raičević, što predstavlja vrlo ozbiljan upravljački okvir, koji ima poseban značaj u promjenljivim političkim okolnostima.
Naglasila je značaj akreditacije mjere 7 IPARD II programa, nakon dvogodišnje suspenzije u upravljanju, što omogućava IPARD agenciji da ugovara podršku za diverzifikaciju gazdinstava i razvoj poslovanja, za 25 ugovora, u iznosu od cca 1.5 miliona eura EU podrške.
Takođe, podsjetila je da postoji mogućnost odobrenja za produženje roka potrošnje sredstava iz finansijske alokacije 2020 IPARD II programa, čime bi se smanjio procijenjeni gubitak sredstava na kraju 2023. godine.
Raičević je istakla da Ministarstvo finansija, zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, intenzivno radi na iznalaženju najboljeg modela za posebnu finansijsku liniju, koja bi bila podrška aplikantima za potrebe početnog ulaganja za IPARD projekte.
“Zajednički je konstatovano da Crna Gora u narednom periodu mora dalje unaprijeđivati okvir za što bolje korišćenje dostupnih EU sredstava za oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja”, poručuju iz Ministarstva finansija.
