Crna Gora u ponedjeljak obilježava šest godina od obnove nezavisnosti.
Radulović je, na pitanje šta smatra najvećim dobitima od obnavljanja nezavisnoti, podsjetio na rečenicu književnika Mirko Kovača koji je rekao da ga je „strah da će u balkanskoj krčmi zanoćiti šest pijanaca, a probutiti se pet“, aludirajući na vrijeme kada je postojala realna opasnost da Crna Gora kao država nestane.
„Danas je ona sa punim državnim suverenitetom, međunarodnim predstavljanjem i kandidat za prvog narednog člana Evropske unije. Iz perspektive 90-ih, to je civilizacijska dobit ove generacije Crnogoraca“, kazao je Radulović agenciji MINA.
Upitan koje su danas glavne slabosti države Crne Gore, on je kazao da je obnova državnosti samo početak puta ka uspostavi države vladavine prava, u kojoj institucije sistema jesu temelj države i njene stabilnosti, a da je upravo u tim segmentima Evropska komisija notirala slabosti.
Prema njegovim riječima, završena je faza hiperprodukcije zakona i sada se očekuje njihova implementacija.
„Neophodno je okončati postupak ustavnih reformi i obezbjediti punu i faktičku jednakost građana pred zakonom. Funkcionalna i efektivna demokratija tek trebaju da zažive, a stalna potreba da se vraćamo na identitetska pitanja samo odvlači od suštinskih problema društva“, smatra je Radulović.
Pritom, kako je naveo, proces privatizacije nije uveo kredibilne strane partnere i nije doveo do jačanja crnogorske ekonomije.
„Profiti iz tog procesa su individualizovani a svi gubici preneseni na ukupnu socijalnu strukturu, što je dovelo do neodgovoarajuće socijalne raslojenosti i gubitka srednje klase“, kazao je Radulović.
On je ocijenio da su upozorenja na promašenost forsiranja „neoliberalnog koncepta“ shvaćena tek kada je on doživio neuspjeh.
„Ali, nažalost, i ostavio vrlo negativne efekte, čije posljedice neće snositi samo ova generacija“, dodao je Radulović.
Na pitanje da li smatra da je bio dobar stav dijela crnogorske intelektualne uoči referenduma - prvo država pa demokratija, on je kazao da u savremenim sistemima država i demokratija nijesu alternative već neodvojivi elementi uspostave „države po mjeri građana“.
„Naravno, bez obnovljene državnosti, odnosno pod patronatom i u sferi tuđeg interesa, teško da nastaje demokratija“, kazao je Radulović.
Prema njegovim riječima, istorija uči da su kolonije, čak i kada ih uspostave najprogresivnije države, uvijek bile autokratije.
„Međutim, stati samo na obnovi države, a ne razviti demokratiju po standardima savremenih ustavnih sistema, može proizvesti neželjeni efekat. Zato moramo uspostaviti efektivnu, a ne samo višestranačku demokratiju“, naglasio je Radulović.
Ona je, kako je pojasnio, potrebna i u sferi radnih odnosa, prava na posebnost, medijskih sloboda, prava manjina i u drugim oblastima.
„Nažalost, činjenica je da su naše političke organizacije uglavnom vrlo centralizovane, da je građanska participacija svedena na formu i da nema jasno definisanih ideologija na kojima se gradi politički program“, smatra Radulović.
On je kazao da društva koja nijesu demokratska nijesu stabilna, pa samim tim ni država. „Stoga, nakon osvajanja kolektivne slobode, slijedi ne manje težak proces osvjanja pojedinačnih građanskih sloboda i prava“.
Na pitanje da li je mouguća ustavna i funkcionalna demokratija bez ostvarenja principa smjenjivosti vlasti, Radulović je naglasio da su vladavina prava i kontrolisana i smjenjiva vlast fundamentalni principi svake ustavne demokratije.
„Takođe, princip je i da se do legitimne i legalne vlasti dolazi isključivo voljom građana, odnosno na principu ’ vox populi vox dei’ (glas naroda je glas Boga). Stoga je i ustanovljena sintagma da svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje“, naveo je on.
Radulović je kazao da „nije prijatna činjenica da je crnogorskim građanima trebalo 15 godina da spoznaju da je bolje imati svoju državu nego biti tuđ protektorat, kao što danas nije prijatno saznanje da stranke uglavom nijesu u službi građana, već građani u njihovoj“.
„Međutim, za sve je vrijeme majstorsko rešeto. Nažalost, onaj ko u savremenom svijetu ’stoji u vremenu’, taj ozbilno civilizacijski zaostaje“, zaključio je on.
