Pravna zastupnica Dragutina Durutovića, advokata iz Bara koji je prvobitno dodijeljen za branioca po službenoj dužnosti bivšem SDT-u Milivoju Katniću, Nina Radulović uputila je danas našoj redakciji reagovanje na autorski tekst Šekija Radončića, koji je Analitika prenijela sa portala Standard.
Reagovanje prenosimo integralno:
"Shodno članu 69 Zakona o krivičnom postupku osumnjičeni mora imati branioca kad državni tužilac donese rješenje o zadržavanju (stav 6), kao i kada ga policija, odnosno službenici organa državne uprave nadležnog za poslove carina u izviđaju saslušavaju (stav 5), jednako kao iokrivljeni kome je određen pritvor (stav 3) i poslije podignute optužnice zbog krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od deset godina (stav 2). Odbrana je obavezna i za lica sa invaliditetom, suđenje u odsustvu i kod pregovora o priznanju krivice (stavovi 1, 4 i 7).
26Okrivljenom će se postaviti branilac po redosljedu sa spiska Advokatske komore Crne Gore- AKCG (stav 9), a postavlja ga do podizanja optužnice rukovodilac nadležnog državnog tužilaštva, a nakon podignute optužnice do pravosnažnosti presude i u slučaju kad je izrečena najduža kazna zatvora u postupku po vanrednim pravnim lijekovima predsjednik suda, ako okrivljeni odnosno osumljičeni u slučajevima obavezne odbrane sam ne uzme branioca (stav 8).
U slučajevima obavezne odbrane organ nadležan za postavljenje kontaktira advokate po redosljedu sa spiska AKCG sa upitom da li žele da preuzmu odbranu po službenoj dužnosti bez podataka o osumnjičenom, odnosno okrivljenom. Po istom principu je kontaktiran i višedecenijski ugledni advokat iz Bara Dragutin Durutović koji se odazvao pozivu na preuzimanje odbrane po službenoj dužnosti budući da su predmeti koje inicira SDT profesionalno i finansijski atraktivni za advokatsku struku.
Tek nakon dolaska u Podgoricu iz Bara radi preuzimanja Rješenja o postavljenju za branioca po službenoj dužnosti Durutović je saznao da je njegov branjenik bivši SDT Milivoje Katnić, a pošto je isti izjavio želju da ne iznosi odbranu i odbijao odbranu, Durutović nije uložio žalbu na pritvorsko rješenje poštujući volju svog branjenika.
Prilikom saslušanja prvog svjedoka pred tužiocem dana 25. 04. 2024.g. kada je osumnjičeni Katnić izrazio želju da Durutović kao postavljeni branilac ne prisustvuje predmetnoj i budućim procesnim radnjama i ništa dalje ne preduzima u pogledu odbrane, Durutović je odmah tražio razrješenje od SDTa, koji zahtjev je ponovio i u pisanoj formi sljedećeg dana 26. 04. 2024.g.
Durutović je Rješenje o razrješenju sa pozicije branioca po službenoj dužnostidobio 09. maja 2024. godine. Do tada je imao zakonsku obavezu da se pojavi na sprovođenje svih procesnih radnji po pozivu nadležnog organa, ali je poštovaoprofesionalnu dužnost, odnosno nije iznosio odbranu po želji branjenika u uvjerenju da ne može pomoći stranci koja ne želi da sarađuje.
Bilo kakve navodne izjave osumnjičenog Katnića ili medijske insinuacije da ga je Durutović "ometao ili spriječavao " u vođenju postupka nijesu tačne. Uloga Durutovića u predmetnom krivičnom postupku je epizodna i marginalna iz gore navedenih razloga.
Podnošenjem Zahtjeva za razrješenje od strane Durutovića osumnjičenom Katniću je omogućeno da mu bude dodijeljen drugi advokat po službenoj dužnosti ili da uzme advokata po sopstvenom izboru, odnosno advokata sa kojim će biti spreman da sarađuje radi nesmetanog i zakonitog vođenja krivičnog postupka.
Budući da je osumnjičeni Katnić lice pravosudne profesije, odlično upoznato sa procesnim pravilima propisanim članom 69 Zakona o krivičnom postupku, ako dalje bude praktikovao neprimjerena ponašanja kao što su štrajk glađu i odbijanje obavezne odbrane lično utiče na zakonitostpostupka, što nema veze sa Durutovićem ili drugim kolegama advokatima koji budu na ovaj način onemogućeni u pružanju adekvatne pravne pomoći.
Predstavljanje Durutovićeve etničke pripadnosti, partijske angažovanosti i simpatija prema susjednim i drugim državama i njihovim nacionalnim simbolilima u negativnom, pežorativnom i osuđujućem smislu narušava njegova Ustavom zagarantovana prava i slobode na jednakost, izražavanje uvjerenja i mišljenja, udruživanje, zaštitu od diskriminacije, ali upućuje i na "govor mržnje" takođe prepoznat Ustavom (član 7) i Krivičnim zakonikom (član 370)".
