Najavljeni “ubrzani veting” u pravosuđu opasno je ušlo u zonu “političkog marketinga”, ocijenio je u intervjuu za portal Standard predsjednik Udruženja pravnika i profesor dr. Branislav Radulović.
Udruženje pravnika je upozorilo da se ne usvaja Zakon o javnim okupljanjima. Da li očekujete da vaš poziv bude uvažen ?
Radulović: U demokratskim društvima političke elite sa posebnom pažnjom vode računa o mišljenju strukovnih asocijacija, NVO, istaknutih pojedinaca i ukupne akademske i civilne zajednice. Posebno kada takav stav dobije međunarodnu verifikaciju, kao što je npr. potvrda koje je Udruženje pravnika dobilo za svoje primjedbe na izmjene Zakona o javnim okupljanjima sa referentnih adresa UN i Savjeta Evrope.
Zakon je na “čekanju” da bude izglasan, a “političke elite” se ne izjašnjavaju. Da li to neoglašavanje tumačite kao najavu odustajanja od predloženih rješenja?
Radulović: Uvijek je bolje vratiti se sa pola pogrešnog puta nego nastaviti.
Tim prije što su ove “ad hock” izmjene direktna “politička” reakcija na seriju “pobuna” građana, koje pritom nijesu politički motivisane.
Umjesto da se problem rješava u komunikaciji sa građanima koji izražavaju nezadovoljstvo načinom vođenja “javnih politika” pribjeglo se politici restrikcije, zabrana i propisivanja enormno visokih novčanih kazni.
Pritom predlagači izmjene Zakona nijesu omogućili ni minimalnu javnu raspravu, a posebno ne mišljenje EK ili VK, na šta ih je i upozorilo Udruženje pravnika.
Upravo zato je i uslijedila oštra i otvorena upozorenja sa relevantnih međunarodnih adresa.
Sve veći je broj javnih okupljanja građana koji izražavaju svoje nezadovoljstvo, a koje ne organizuju partije. Kako to tumačite?
Radulović: Dvojako. Prvo da jača i da se oslobađa autonomna društvena supstanca, koja sazrijeva i koja sama upravlja sa svojim zahtjevima i izražavanjem nezadovoljstva.
Drugo, da pada povjerenje u “političke elite” što najbolje pokazuju rezultati građanskih lista na lokalnim izborima ili visoka podrška protestima koje organizuju građanske asocijacije.
Usvajanje izbornog zakonodavstva pozdravila je EU, ali se stiče utisak da nema oduševljenja u civilnom društvu.
Radulović: Svaki korak koji približava Crnu Goru članstvu EU treba snažno pozdraviti i pružiti podršku.
Međutim, suspenzija, makar i oročena, ustavom zagarantovanog prava građanima da “biraju i budu birani”, do koje se došlo “dogovorom lidera” razumljivo da ne izaziva opšte oduševljenje, posebno ne u strukovnim asocijacijama i organizacijama koje se zalažu za ljudska prava i vladavinu prava.
Najavljen je “ubrzani veting” u pravosuđu. Kakav je stav Udruženja po ovom pitanju ?
Radulović: Udruženje pravnika je svoj stav po ovom pitanju javno i jasno saopštilo nakon sastanka sa g. Satlerom.
Po ovom pitanju koje je opasno ušlo u zonu “političkog marketinga” nemamo šta da dodamo, tim prije što očekujemo da čujemo i stavove kolega iz Udruženja sudija, Sudskog savjeta, Vrhovnog suda …
Koje su naredne aktivnosti Udruženja pravnika Crne Gore ?
Radulović: U saradnji sa Pravnim fakultetom krajem godine biće organizovan naučni skup posvećen jubileju 120 godina od donošenja prvog crnogorskog Ustava (1905).
Takođe, već su započete aktivnosti na obilježavanju 230 godina od donošenja prvog zakonodavnog akta “Stega-e” (1796) koje sprovodimo i saradnji sa Nacionalnom bibliotekom sa Cetinja.
Da li vjerujete da u trenutnim okolnostima aktivnosti Udruženja mogu doprinjeti da Crna Gora postane država vladavine prava?
Radulović: To nije pitanje vjerovanja, već pitanje kulture. U savremenim demokratskim društvima vladavinu prava obezbjeđuje i štiti država, u primitivnim društvima država ih ugrožava.
Udruženje pravnika za 92 godine svog postojanja i djelovanja, u svim datim okolnostima, nastojalo je da da svoj doprinos da Crna Gora bude u prvoj, a ne u drugoj kategoriji država.
