„Međunarodna zajednica u kontinuitetu šalje poruke da se političke partije uozbilje i obezbijede funkcionalnost Ustavnog suda. Međutim, poslanici i parlamentarne partije su ta upozorenja ignorisali i bili su neiskreni kada su izražavali saglasnost sa takvim porukama“, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika advokat Veselin Radulović.
Zato je, prema njegovim riječima, obezbjeđivanje funkcionalnosti Ustavnog suda moguće jedino ako političke partije i njihovi lideri procijene da bi u suprotnom ugrozili partijske ili lične interese.
„Nije realno očekivati da političke partije naprasno počnu da brinu o javnom i državnom interesu i da izaberu sve sudije koje će ličnim i profesionalnim integritetom garantovati da će Ustav štititi bez obzira na partijske ili neke druge interese. Ono što bi se možda moglo očekivati jeste da se bar djelimičnim izborom Ustavni sud formalno učini funkcionalnim kako bi se stvorili uslovi za održavanje izbora, a nakon toga i uslovi koji bi možda obezbijedili potpuno kompletiranje Ustavnog suda“, smatra Radulović.
Ni u ovom krugu neće izabrati sve sudije US
Stava je i da nas je iskustvo naučilo da kandidati ne mogu „ubijediti“ poslanike da u potrebnoj većini glasaju za njih.
„Izbor će zavisiti od toga koliko će političke partije i njihovi lideri ozbiljno shvatiti upozorenja međunarodnih partnera, odnosno koliko će procijeniti da bi nastavak međusobne trgovine i ucjena mogao da im donese političku i ličnu štetu“, ističe Radulović.
Poruke EU partnera su jasne, a nedavno ih je ponovila i slovenačka ministarka vanjskih poslova Tanja Fajon a to je da Crna Gora mora naći način za izlazak iz krize, a deblokada Ustavnog suda je prioritet svih prioriteta.
Radulović smatra da su politički akteri veoma svjesni posljedica nefunkcionalnosti Ustavnog suda, ali da su im, kako kaže, uvijek partijski i lični interesi ispred javnog i državnog.
„Ne vjerujem da će ni ovaj put izabrati sve nedostajuće sudije, ali moguće je da se postigne dogovor koji će formalno obezbijediti funkcionalnost Ustavnog suda“, navodi sagovornik Analitike.
Izbor se ne smije ograničiti na formalne uslove
Komentarišući proces izbora kandidata za sudije pred skupštinskim Ustavnim odborom, Radulović kaže da izbor ne bi smio bio ograničen na ispunjenje formalnih uslova – navršenih 40 godina i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci.
„Veoma je važno kakvo je to radno iskustvo u pravnoj struci bilo, da li je kandidat pokazao lični i profesionalni integritet, a nekada i hrabrost da, bez političkog ili bilo kog drugog uticaja, javno saopšti stav o nekom pitanju koje je bilo od značaja za poštovanje pravnog poretka i vladavinu prava. Takvih pitanja bilo je više nego dovoljno da bi se kredibilitet kandidata mogao provjeriti“, smatra Radulović.
38Prema njegovim riječima, među prijavljenim kandidatima, kojih je u ovom krugu 26, ima kvalitetnih osoba koje zaslužuju da budu izabrane.
„Ali takvih kandidata je bilo i u prethodnim postupcima, pa nijesu izabrani. Ipak, mislim da bi ponuda u tom smislu mogla i morala biti kvalitetnija da bismo došli do sastava Ustavnog suda koji će štititi ljudska prava, ustavnost i zakonitost, a ne političke ili neke druge interese“, poručuje Radulović.
Kad je u pitanju dinamika rada Odbora, Radulović smatra da bi se dnevno moglo obaviti više od tri intervjua, kako je planirano za ovaj proces.
„U svakom slučaju, krajem januara ili početkom februara postupak bi mogao biti okončan. Nadam se da će članovi odbora promijeniti praksu postavljanja neprimjerenih pitanja kako su to radili u ranijom postupcima“, ističe sagovornik Analitike.
Ugrožen pravni poredak i vladavina prava
Ustavni sud se, napominje Radulović, mora učiniti funkcionalnim ne zato što to od Crne Gore traži EU ili bilo ko iz međunarodne zajednice, već zato što nefunkcionalnost Ustavnog suda ugrožava pravni poredak i vladavinu prava.
„Bez funkcionalnog Ustavnog suda nije moguće pravno zaokružiti bilo koji izborni proces, pa bi održavanje bilo kojih izbora bez funkcionalnog Ustavnog suda dodatno produbilo ionako ozbiljnu političku, pravnu i institucionalnu krizu“, napominje Radulović.
Takođe, dodaje, bez funkcionalnog Ustavnog suda ne postoji institucionalna mogućnosti zaštite ustavnosti i zakonitosti.
„Ne može se odlučivati o saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, ne može se odlučivati da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, ne može se odlučivati o sukobu nadležnosti između sudova i drugih državnih organa, između državnih organa i organa jedinica lokalne samouprave i između organa jedinica lokalne samouprave, ne može se odlučivati o zabrani rada političke partije ili nevladine organizacije i ne može se odlučivati u sporovima u vezi sa referendumom koji nijesu u nadležnosti drugih sudova. Sve navedeno je posljedica neodgovornosti političkih partija i njihovih lidera koja nepodnošljivo dugo traje, kao i njihove navike da o svim pitanjima trguju i međusobno se ucjenjuju, rukovođeni samo i isključivo partijskim i ličnim interesima“, ocjenjuje Radulović.
Nije moguće objediniti predsjedničke i parlamentarne izbore
Radulović se osvrnuo i na raspisivanje predsjedničkih izbora za 19. mart, u kontekstu ranijih najava pojedinih političkih subjekata da bi predsjedničke i vanredne parlamentarne izbore trebalo održati u jednom danu.
„Za raspisivanje parlamentarnih izbora neophodno je da Skupština prvo donese odluku o skraćenju mandata. S obzirom na to da od raspisivanja do održavanja izbora mora proći najmanje 60 dana, nije moguće da se predsjednički i vanredni parlamentarni izbori održe istoga dana“, objašnjava Radulović.
Jedina opcija koja je, kako dodaje, još uvijek moguća jeste da se eventualni drugi krug predsjedničkih izbora održi istoga dana kada i vanredni parlamentarni izbori.
„Ipak, za tako nešto neophodno je postići politički dogovor jer odluku o raspisivanju parlamentarnih izbora donosi predsjednik Crne Gore“, zaključuje Radulović.
