Politika

Ambasadori zemalja EU i većine država NATO pakta bojkotovali novog šefa parlamenta, nijesu došli na proslavu Dana parlamentarizma

Radulović: Mandić u gotovo potpunoj diplomatskoj izolaciji do daljnjeg

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić već je u gotovo potpunoj diplomatskoj izolaciji i tako će ostati do daljnjeg. U tome je postignut relativni diplomatski konsenzus zapadnih partnera. Najveći broj međunarodnih aktera u Crnoj Gori će postupati u skladu sa tim zajedničkim smjernicama prema Mandiću individualno – kazao je Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori.

Radulović: Mandić u gotovo potpunoj diplomatskoj izolaciji do daljnjeg Foto: Gradski portal
PobjedaIzvor

Nijedan od ambasadora 27 zemalja EU i većine država NATO-a nije došao na proslavu 117 godina parlamentarizma, koju je predsjednik Skupštine Andrija Mandić organizovao, sa deset dana zakašnjenja, u Vili „Gorica“ u petak. Prijemu je prisustvovalo nekoliko diplomatskih predstavnika, među kojima su bili ambasadori Sjeverne Makedonije, Rusije, Kine, Palestine, Turske. Među Mandićevim zvanicama, u prvim redovima, umjesto ambasadora bili su predstavnici SPC – mitropolit Joanikije i episkop Atanasije. Mandić se juče, dan nakon proslave koju su mu ignorisali ambasadori EU i NATO, sastao sa Vladislavom Maslenikovim, ambasadorom Ruske Federacije u Crnoj Gori.

Radulović je za Pobjedu kazao da takav odnos država EU i NATO možda neće biti prema nekim programima ili projektima vezanim za Skupštinu, ali, kako je rekao, svakako prema Mandiću hoće.

„To je još jedan znak da Mandić nije dobrodošao u institucije Crne Gore i da međunarodna zajednica na taj potez ne gleda blagonaklono. Gospodin Mandić se ne zalaže ni za evropske integracije, ni za evroatlantske vrijednosti. Njemu partneri iz EU i NATO ne vjeruju i tako će ostati do daljnjeg“, istakao je Radulović.

Poručio je da je Mandić čovjek koji je u kostantnoj komunikaciji sa predsjednikom Srbije Vučićem i koji postupa po instrukcijama i u skladu sa interesima druge zemlje.

„Ali i u skladu sa interesima Rusije na Balkanu. To možemo vidjeti i po sastavu prve javne prigode koja se desila u petak, gdje su bili samo oni ambasadori i šefovi međunarodnih misija koji su bliski određenim strukturama u Srbiji i Rusiji“, kazao je Radulović.

Istakao je da će sve to imati posljedice na instituciju Skupštine, kao i na državu.

„To će podrazumijevati ne samo bojkot u protokolarnom smislu već i bojkot u vezi sa međunarodnim aktivnostima Skupštine. To je, nažalost, najava onoga što se može desiti i drugim strukturama vlasti, posebno Vladi, ukoliko ona ne bude pokazala jasan smjer ka EU, zapadnim vrijednostima, NATO-u i jasan otklon od Beograda i Moskve. Ukoliko Spajić ne bude pokazao takav odnos i on će doživjeti takav tretman. Nadam se da Spajić neće ići tim putem, već da će se aktivno i konkretno zalagati za ubrzanje puta ka EU i za poštovanje svih preuzetih obaveza u NATO-u, uz zaštitu svih podataka i aktivnosti koje se sprovode unutar NATO-a, a koje bi ljudi koji su sa njim u koaliciji mogli da zloupotrijebe“, poručio je Radulović.

On je, komentarišući Mandićev sastanak sa ruskim ambasadorom, kazao da šef parlamenta nije imao priliku da se sastane sa bilo kim drugim relevantnim.

„Moći će da se sastane sa ruskim ambasadorom, eventualno Sjeverne Koreje, da ga imamo ovdje, ili Irana. Eto, to su ideološke vrijednosti i odrednice u kojima se Mandić kreće, tako da je za očekivati da će se okrenuti tim vrstama diplomatske konekcije“, kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, Mandić proslavu Dana parlamentarizma nije priredio u Skupštini gdje je trebalo, već u Vili „Gorica“, što je, kako kaže Radulović, prvi protokolarni promašaj. Komentarišući to što su predstavnici SPC bili u prvim redovima zvanica, Radulović je kazao da je Mandić od državnih institucija već počeo da pravi crkvene i klerikalne bunkere.

„Tako da je, u skladu sa tim, i praksa njegovog pozivanja i stavljanja u prvi plan predstavnika SPC. Mandić radi na klerikalizaciji državnih institucija Crne Gore“, dodao je Radulović.

Ponašanje Mandića i bojkot njegovog prijema od ambasadora EU i NATO izazvalo je oštre reakcije DPS-a. Šef poslaničkog kluba te partije Andrija Nikolić saopštio je da Mandić, sa pozicije prvog čovjeka zakonodavne vlasti, „na koju ga je smjestio njegov lobista Jakov Milatović, nastavlja da opstruira evropski put Crne Gore“.

„Najnoviji otklon od evroatlantske, savezničke politike, Mandić je demonstrirao prijemom ambasadora Ruske Federacije, države kojoj je Crna Gora uvela sankcije slijedeći politiku Evropske unije u osudi agresije na Ukrajinu. Istovremeno, baš zbog ovakvih incidenata kao i činjenice da je na čelu parlamenta Crne Gore osoba koja je dokazani ruski i srpski saveznik, pozivu na prijem povodom 117 godina parlamentarizma nije se odazvao nijedan od 27 ambasadora zemalja članica EU, kao ni 28 od 30 pozvanih ambasadora zemalja članica NATO“, istakao je Nikolić.

Kazao je da poslanici DPS-a nijesu htjeli da prisustvuju ovom prijemu zbog toga što su, kako je rekao, svjesni činjenice da je Mandić „evropski“ izum Jakova Milatovića, koji je postavljen na visoku državničku funkciju da bi institucionalno ometao napredovanje Crne Gore ka članstvu u EU.

„Punu političku i institucionalnu odgovornost za pokušaj konfrontacije Crne Gore sa svojim saveznicima, u šta se uklapa Mandićev prijem ruskog ambasadora, delegiramo prvenstveno Jakovu Milatoviću. On je odgovoran što je povodom Dana parlamentarizma Skupština Crne Gore bojkotovana od većine diplomatskih predstavnika država saveznica kao i od političkih subjekta sa domaće političke scene, kojima je jasno od početka kakva je uloga namijenjena Mandiću, kao i zašto ga je Milatović protežirao“, rekao je Nikolić.

Smatra i da su Milatovićev veto na Spajićevu ideju da sklopi vladu bez nekadašnjeg DF-a, kao i njegova platforma za naivne - da je Crnu Goru moguće približiti Evropskoj uniji preko Moskve, uveli su Crnu Goru u zonu civilizacijskog sumraka.

„Identifikovali smo stare i nove izvođače radova koji su odavno, ili od skoro, angažovani na blokadi evropskog puta Crne Gore i učinićemo sve da ih što prije sklonimo, elimišemo sa mjesta odlučivanja, onako kako smo to uradili sa Krivokapićevom i Abazovićevom vladom“, dodao je Nikolić.

Vuković: „Bedem demokratije“ i „svjetionik nade za buduće generacije“?

Potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković reagovao je nakon događaja u Vili „Gorica“ koji su bojkotovali ambasadori država EU i NATO.

„Nakon što je „održao“ nenajavljenu sjednicu bez prisustva poslanika, predsjednik Skupštine organizovao je prijem povodom Dana parlamentarizma, na kom se nije pojavio nijedan ambasador država-članica EU. „Bedem demokratije“ i „svjetionik nade za buduće generacije“?“, napisao je Vuković na društvenoj mreži X.

Vlahović DPS-u, SD-u i BS-u: Inicirajte smjenu vojvode sa funkcije predsjednika Skupštine

Miodrag Vlahović, predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora i nekadašnji ministar vanjskih poslova i ambasador, pozvao je DPS, BS i SD da podnesu inicijativu za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića.

„Neustavno i protivzakonito organizovanje „sjednice“ Skupštine bez poslanika i poslanica i prijem ambasadora Rusije su dva jasna razloga za smjenu vojvode Mandića sa funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore. Podnesite inicijativu, DPS, BS i SD“, poručio je Vlahović na društvenoj mreži X.

Istakao je da je sastanak sa ambasadorom Rusije direktna i brutalna negacija i otklon od savezničke pozicije i evroatlantske politike Crne Gore, mnogo teži od, npr. neisticanja zastave Ukrajine u Skupštini.

„Popuštanje pred takvim postupcima vojvode bi bilo izraz političke nespremnosti i defetizma“, dodao je Vlahović.

Kentera: Mandić ne smije imati pristup osjetljivim NATO podacima

Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Savo Kentera ocijenio je da Andrija Mandić, zbog svoje političke prošlosti, ni po koju cijenu ne bi smio da ima pristup osjetljivim podacima koji se tiču NATO saveza.

„Postoje mehanizmi od NATO-a, koji su i dosad primjenjivani, da se pri dijeljenju informacija, u odnosu na jednu zemlju koja je članica NATO-a, ogleda i primjenjuje onaj princip najslabije karike u lancu, a ovdje je to definitivno, u ovom momentu, predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Zbog svega onoga što znamo o njegovoj prošlosti, on ni po koju cijenu ne bi smio imati pristup bilo kakvim osjetljivim podacima koji se tiču NATO saveza, ali i svega onoga što može predstavljati opasnost za neke mnogo kompleksnije stvari, za nacionalnu bezbjednost i za Alijansu“, kazao je Kentera.

On je, u rubrici „Čuvari poštenja“ Gradskog portala, kazao da, u tom smislu, smatra da će i to dijeljenje podataka biti mnogo restriktivnije nego što je dosad bio slučaj.

„Koliko je slaba ta najslabija karika, toliko se prema nama otvaraju i dijele podaci, tako da ne vidim opasnost, u tom smislu što mi sada nećemo ni dobijati informacije koje bi mogle biti kompromitovane. Na taj način se, u stvari, štiti sistem. Drugi momenat predstavlja i procjena naših bezbjednosnih službi, obavještajnih prije svega, kako će postupati u skladu sa tim, znajući ko je predsjednik Skupštine, znajući za šta je optužen i kako će dijeliti podatke koji su osjetljivi sa osobom koja je na toj poziciji“, rekao je Kentera.

Istakao je da je članstvo Crne Gore u NATO najveća garancija njenog suvereniteta, a, kako kaže, ne vjeruje u priču da neki ljudi u Crnoj Gori žele to da preispituju.

„Prvo Mandiću to ne bi bilo u interesu, jer nikad, ni u jednoj drugoj varijanti on niđe drugo ne može biti predsjednik Skupštine nego u nezavisnoj Crnoj Gori. Ne bi možda bio ni poslanik, ni on, ni Milan Knežević, ni svi oni. Tako da njima to nikako ne bi odgovaralo i mislim da prvi oni nikada ne bi voljeli da vide Crnu Goru koja bi ponovo izgubila državnost, jer upravo na ovaj način oni najviše dolaze do izražaja“, naglasio je on.

Ocijenio je i da će vrijeme i djela pokazati da li je nova vlada zaista proevropska.

„Ono što je sad ključno jeste da se ova vlada pokaže na djelu, ne na riječima, kao prethodne dvije. One su bile vrlo dobre na riječima, a ništa konkretno nijesu uradile, a to je potvrdio i posljednji izvještaj EK. Ukoliko postoji snažna politička volja da sprovedemo u djelo sve ono što moramo kako bismo postali članica EU, vjerujem da je taj optimizam da će Crna Gora do 2030. postati članica EU, realan. To će se isključivo bazirati na djelima, na tome koliko postoji političke snage i volje, i koliko će neko stvarno da zasuče rukave i radi svoj posao, da ne gleda lične i partijske interese, da ih ne stavlja na prvo mjesto već da prioritet bude državni interes, što do sada nije bio slučaj“, ocijenio je on
Portal Analitika