Vlada je najavila da bi na današnjoj sjednici trebalo da usvoji četvrti paket mjera podrške privredi i građanima u vrijeme epidemije koronavirusa, “težak” 163 miliona eura. Četvrti paket mjera biće predstavljen sjutra na tematskoj konferenciji za medije.
Kombinacija starih i novih mjera: Predviđena je pomoć ranjivim kategorijama stanovništva u vrijednosti od sedam miliona eura, koja podrazumijeva jednokratnu pomoć od po 100 eura onima koji su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bili 31. decembra prošle godine, a nemaju pravo na naknadu, kao i dopunu naknade za one koji je primaju do iznosa od 100 eura. Za korisnike materijalnog obezbjeđenja predviđaju jednokratnu naknadu od po 50 eura po porodici sa jednim ili dva člana i 100 eura po porodici sa tri ili više članova. Za sve penzionere koji primaju penzije u Crnoj Gori, a čija je vrijednost manja od iznosa minimalne zarade (222 eura), opredjeljuje se jednokratno 50 eura, koliko će dobiti i korisnici prava na lične invalidnine.
Privredi je za subvencije zarada namijenjeno 22 miliona eura, uz odlaganje reprograma plaćanja poreza i doprinosa u iznosu od 120 miliona. Mjera podrške omogućava odlaganje plaćanja duga za poreze i doprinose po osnovu dohotka za fizička lica koji je nastao od 1. 7. 2020. do 31.12. 2020. za sva privredna društva, koja su do 30. 6. 2020. redovno izmirivali obaveze po ovom osnovu. Period reprograma duga je 24 mjeseca.
Planirana je i podrška novom zapošljavanju, čiji će fiskalni uticaj zavisiti od broja zaposlenih. Mjera je koncipirana tako da se poslodavac koji zasnuje radni odnos do 31.12. 2021. na neodređeno vrijeme sa osobom koja je na Zavodu za zapošljavanje duže od tri mjeseca, oslobađa obaveza plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret zaposlenog i na teret poslodavca, za zaradu isplaćenu za period od tri godine od dana zasnivanja radnog odnosa. Poslodavac će biti oslobađen obaveze plaćanja ovih poreza i doprinosa maksimalno do iznosa prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini na sljedeći način - 90 odsto poreza i doprinosa za zarade isplaćene u 2021. godini, 60 odsto poreza i doprinosa za zarade isplaćene u 2022. i 30 odsto poreza i doprinosa za zarade isplaćene u 2023.
Opredijeljeno je pola miliona eura za elektronsku fiskalizaciju, i to jednokratno po 100 eura poreskim obveznicima koji privrednu djelatnost obavljaju u nekoj od ugroženih djelatnosti i onima koji su izmirili sve poreze i doprinose na dohodak koji su dospjeli za plaćanje na 30. 9. 2020. godine ili redovno izmiruju reprogramirane obaveze.
Nova mjera je i povećanje limita ostvarenog prometa sa 18.000 eura na 30.000 eura kao uslova za obaveznu PDV registraciju, što će državni budžet koštati 12,5 miliona eura, smanjenje cijene zakupa prostora u državnom vlasništvu i odlaganje obaveze po istom osnovu, što je manje pola miliona u državnoj kasi.
Umanjenje godišnje naknade za korišćenje morskog dobra: Pomoć turizmu i ugostiteljstvu uključuje umanjenje godišnje naknade za korišćenje morskog dobra, što je 3,5 miliona eura manje prihoda državi, 150.000 eura pomoći za subvencije za turoperatere, podršku kupovini domaćih proizvoda...
Privreda će dobiti olakšiću kroz skraćenje roka povraćaja PDV-a sa 60 na 30 dana u slučaju kada je iznos obaveze (izlazni porez) u poreskom periodu manji od iznosa ulaznog PDV, koji poreski obveznik može odbiti u istom poreskom periodu, za iznos povraćaja PDV-a do 50.000 eura.
Podrška privredi i ribarstvu, koja je bila predviđena i prethodnim paketima, projektovana je u vrijednosti od 1,7 milion eura.
U okviru četvrtog paketa mjera predviđeno je da se svim zdravstvenim i prosvjetnim radnicima dodijele turistički vaučeri u vrijednosti do 200 eura koje, posredstvom domaćih turističkih agencija, mogu koristiti do 1. juna 2021. Vaučeri su validni samo za registrovani privatni smještaj, a korišćenje je jednokratno. Vlasniku privatnog smještaja biće uplaćen novac po osnovu turističkog vaučera 10 dana nakon realizacije. Ova mjera koštaće 5,5 miliona eura.
U Uniji poslodavaca su zadovoljni sadržajem četvrtog paketa mjera, a pogotovo činjenicom da je uvažen njihov predlog da se poveća limit ostvarenog prometa kao uslova za obaveznu PDV registraciju. Ekonomski analitičar Predrag Drecun ističe da nove mjere ne vidi samo kao trošak, već kao investiciju u kreiranje ekonomskog sistema atraktivnijim. S druge strane, turistički poslenik Žarko Radulović, na osnovu prethodnog iskustva, kaže da će turistički vaučeri vjerovatno ostati neiskorišćeni.
Montenegro stars i ove godine otvara vrata zdravstvenim radnicima: Suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars, Žarko Radulović je u odgovorima na upit Portala Analitika najavio da će u svim hotelima Montenegro stars hotelske grupe, u skladu sa mogućnostima, i ove godine biti obezbijeđen besplatan boravak za zdravstvene radnike u predsezoni i postsezoni.
“Podsjetiću da smo i prošle godine reagovali proaktivno, već u maju. Tako smo mjesec i po nakon proglašenja pandemije u Crnoj Gori, u saradnji sa još 16 hotela, obezbijedili 295 vaučera za besplatan trodnevni i četvorodnevni odmor zdravstvenih radnika.U hotelima sa 5 i 4 zvjezdice su tokom ljetnje sezone mogli da odaberu termin, u dogovoru sa zdravstvenim ustanovama u kojima rade i u skladu sa raspoloživim kapacitetima. Međutim, stepen iskorišćenosti vaučera je bio maltene na nivou statističke greške”, precizirao je Radulović.
Pojasnio je da je, kako se epidemiološka situacija pogoršavala, bilo jasno da u borbi protiv koronavirusa uvijek fali zdravstvenih radnika, te da situacija nije dopuštala ni mini predah, čak i kad se nudi besplatno.
“Pretpostavljam da će slično biti i sa prosvjetnim radnicima koji su sada i dodatno opterećeni, praktično sa dva vida nastave. Imajući sve to u vidu, kao i činjenicu da se epidemiološka situacija širom svijeta komplikuje, nijesam siguran koliko će u praksi vaučeri značiti za turistički promet. Međutim, svakainicijativa koja će im ublažiti konstantni stres kojem su izloženi skoro godinu je dobrodošla”, podvukao je Radulović.
On kaže da će njegova kompanija i ove godine, uz besplatne aranžmane, podržati bilo koju inicijativu poput onih koje su već podržali, a koje su osmislili sindikati i banke.
“To je naš način da iskažemo zahvalnost i poštovanje. Rizikujući svoje živote zdravstveni radnici čuvaju zdravlje populacije i zdravstveni sistem od kolapsa, kojem smo svjedočili u mnogo razvijenijim državama svijeta. Čuvajući zdravstveni sistem štite i ekonomiju ove države”, rezonuje Radulović.
Mjere moraju biti blagovremene i precizno definisane: Iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) su Portalu Analitika saopštili da pozdravljaju sadržaj novog paketa ekonomskih mjera, naročito imajući u vidu određena rješenja kreirana uz uvažavanje ranije iskazanih zahtjeva privrede.
“Konkretno, radi se o zahtjevima saopštenim kroz treći i posebno četvrti Predlog mjera UPCG za podršku privredi koji je UPCG nadležnima dostavila 16. decembra 2020. godine. Očekivana pomoć treba da omogući kontinuitet i održivost poslovanja, kao i očuvanje radnih mjesta. S aspekta uticaja na privredu, to znači da ekonomske mjere Vlade moraju biti i blagovremene i precizno definisane, kako bi se izbjegli negativni scenariji (npr. gašenje preduzeća ili otpuštanje zaposlenih), te eventualne greške u tumačenju i određeni propusti u implementaciji koji su se ranije dešavali (npr. slučajevi kašnjenja u isplati subvencija i pored uredno podnijetog zahtjeva od strane privrednog subjekta)”, naglasili su iz UPCG.
Vodeći se sadržajem novog seta mjera Vlade, ističu da ih posebno raduje činjenica da je u potpunosti prihvaćen predlog UPCG o povećanju limita ostvarenog prometa kao uslova za obaveznu PDV registraciju.
“Time će se u novom paketu Vlade naći rješenje kojim će iznos od 18.000€ ostvarenog prometa biti povećan na 30.000€, što je naročito značajno za preduzetnike i mikro preduzeća čiji je opstanak na tržištu trenutno najugroženiji. Slična ocjena UPCG važi i za najavljene olakšice po pitanju skraćenja roka za povraćaj PDV-a sa 60 na 30 dana. Takođe, UPCG podržava i najavljene subvencije za zarade koje su privrednici, u okviru dva istraživanja koje je UPCG sprovela na temu uticaja COVID-19, izdvojili kao jednu od najznačajnijih mjera podrške. Očekujemo da će biti uvažen naš zahtjev da se subvencije u visini 100% minimalne zarade omoguće preduzetnicima i kompanijama kojima je prihod u 2020. godini opao za 30 odsto ili više odnosu na 2019. godinu, zbog epidemije i privremenih mjera NKT-a.”, naveli su iz UPCG.
S druge strane, smatraju da je dobro što su novim paketom podrške Vlade predviđene subvencije za uspostavljanje sistema za elektronsku fiskalizaciju, što je takođe bio predlog na koji je UPCG ukazala u svom dokumentu.
“Svjesni da projekat fiskalizacije nosi troškove koji su vrlo opterećujući za značajan broj preduzetnika, mikro i malih preduzeća, ostaje nam da s njima dodatno prodiskutujemo i visinu najavljene jednokratne podrške. U odnosu na sektor turizma, poznate su sugestije koje je UPCG uputila Vladi kroz svoj četvrti Predlog mjera (ali i ranije - kroz drugi Predlog dostavljen još u aprilu 2020), predlažući da privredne subjekte iz ovog i sektora ugostiteljstva oslobodi plaćanja kako lokalnih komunalnih taksi i naknada, tako i naknada za korišćenje privremenih objekata u zoni morskog dobra na god nivou. Najavom mjera o umanjenju godišnje naknade za korišćenje morskog dobra, Vlada je pokazala da ima razumijevanja za potrebe privrede, ali i spremnost da ih rješava u okvirima mogućeg”, naveli su iz UPCG.
Osim najavljenih mjera, u UPCG očekuju da će u narednom periodu Vlada usvojiti i njihov predlog o odloženom plaćanju carine i PDV-a pri uvozu na 90 dana (kao kontinuiranu mjeru koja će se sprovoditi u ciklusima - do normalizacije privrednih i novčanih tokova).
Bolje sistemski rješavati problem nego jednokratnom mjerom: Ekonomski analitičar Predrag Drecun ocijenio je za Portal Analitika da mjere iz četvrtog paketa imaju mnogo više ekonomskog sadržaja od pređašnjih, koje su bile više socijalno obojene.
“Prednost dajem ovim mjerama, jer je bolje sistemski rješavati problem nego jednokratnom mjerom. Jednokratna mjera ode u potrošnju, a to znači u povećanje spoljnotrgovinskog deficita. I u ovim mjerama imamo socijalni momentum, usmjeren prema najugroženijima, kao i jedan set mjera koje imaju karakter i socijalnih i ekonomskih”, rekao je on.
Drecun ističe da su subvencije privredi za doprinose jedan vid odložene opšte potrošnje.
“To je dobra odluka, ne tako skupa, a koja ima više benefita nego što košta. Što se tiče Vladine podrške zapošljavanju treba biti oprezan da ne bude zloupotreba, u pravcu davanja fiktivnih otkaza i prijava na biro rada, kako bi se ušlo u trogodišnji moratorijum po plaćanju doprinosa na zarade, a inače se radi o atraktivnoj mjeri”, upozorava on.
Drecun napominje da je, u okviru mjere za angažovanje nezaposlenih sa evidencije biroa rada, prvi put primijenjeno u Crnoj Gori vremenski stepenasto popuštanje mjera.
“To je vrlo zanimljivo rješenje. Problem je u tome što naš mentalitet teško prihvata naglo vraćanje na stari namet, pa je postepeno vraćanje u roku od tri godine bolje nego promptno nakon, recimo, godinu”, naglašava naš sagovornik.
On smatra da je mjera podizanja limita za PDV odličan potez, koji će povećati budžet,
“Svi koji su u sistemu PDV-a imaju mogućnost da koriste pretprorez, dok kod oporezivanja od 9% imate fiksni prihod budžeta i mnogo jeftiniji i efikasniji poreski sistem, koji će biti stimulativan. Na primjer, na 30 hiljada eura prihoda imaćete 2.700 čistog prihoda za državu, a u PDV sistemu znate da će primici biti 6.300 eura, ali ne znate koliko će biti izdaci po osnovu pretporeza, pa za pravu procjenu treba sačekati. Ali, mislim da je ovo mjera koja će biti stimulativna za male preduzetnike i fizička lica u pravcu koji svi želimo, a to je slabljenje sive ekonomije”, konstatuje Drecun.
Prema njegovoj ocjeni, skraćenje roka povraćaja PDV na 30 dana u nekim slučajevima je takođe vrlo stimulativna mjera, koju će privreda pozdraviti.
“Mjere prema zakupcima morskog dobra su dobre i poželjne, jer će kroz uvećan obim korišćenja i obrta usluga biti nadoknađeno nominalno smanjenje u apsolutnom iznosu. Turistički vaučeri su odlična mjera. Sve u svemu, ove mjere su novi kvalitet u odnosu na ranije. Naročito ako imamo u vidu prošlogodišnji kvazimoratorijum Centralne banke koji je omogućio bankama vanredne prihode u vidu tromjesečne kamate u vrijeme moratorijuma, a predstavljen je kao istinski moratorijum. Nove mjere ne vidim samo kao trošak, već kao investiciju u kreiranje ekonomskog sistema atraktivnijim”, poručio je Drecun.
