Lajčak je u četvrtak na konferenciji za novinare kazao da bi Vlada trebalo da ostvaruje svoju politiku autonomno, u saradnji sa EU bez spoljnih uticaja. Upitan da li bi Brisel trebalo više da se uključi kada primijeti takve uticaje osim, kako često navode, pažljivog praćenjea situacije, Radulović kaže da se u porukama Lajčaka vidi ozbiljna sumnja u autonomnost Vlade i veliko prisustvo spoljnih uticaja koji se ne vežu za samu EU.
“To što je rečeno da se situacija samo pažljivo prati ne znači da neće biti i veoma direktnih poruka ili čak i konsekvenci, naročito u oblasti pregovora. Nije Brisel svemoćan u obuzdavanju svakog destruktivnog uticaja trećih sila, ni kod kuće, a ni vani, ali bila bi velika greška potcijeniti ‘meku moć’. Unija preko svojih institucija, kao i preko država članica značajno utiče na mnoga dešavanja na unutrašnjoj političkoj i ekonomskoj sceni Crne Gore. Bojim se da određene strukture u vlasti prilično samouvjereno i površno potcjenjuju taj uticaj”, precizirao je Radulović.
Lajčak je tokom sastanaka sa crnogorskim zvaničnicima posebno apostrofirao važnost da se prilikom usvajanja tužilačkih zakona vodi računa o preporukama evropskih partnera, podsjećajući da je Vlada tražila mišljenje Venecijanske komisije o predloženim aktima.
Sa druge strane, Demokratski front, koji čini dobar dio vladajuće većine, faktički blokira rad parlamenta tražeći da se zakoni usvoje u predloženom obliku.
Radulović kaže da nijesu samo tužilački zakoni bili predmet razgovora sa crnogorskim zvaničnicima.
“Bilo je priče i o drugim temama i pogrešnim odlukama koje su već donijeli različiti predstavnici nove vlasti, kako one na koje je Brisel već otvoreno reagovao, tako i neke za koje se nova vlast tek sprema da ih napravi i na koje EU pokušava preventivno reagovati. Verzija prijedloga i rješenja koje će Venecijanska komisija poslati novoj Vladi neće biti u skladu sa onom olako obećanom brzinom i radikalizmom koje su svojim biračima obećale pojedine partije iz nove vlasti.
Ta će situacija imati dvije vrste posljedica: ili će Vlada usvojiti takva EU rješenja, a pojedine partije poput DF-a nastaviti da daju podršku Vladi i istovremeno početi da se mire sa činjenicom da im značajno opada broj glasača, jer neće ispuniti radikalna obećanja koja su im dali, ili će doći do daljeg produbljavanja krize vladajuće većine i eventualnog pada Vlade. Moguća su naravno i neka srednja, privremena rješenja, poput određene rekonstrukcije Vlade, ali je to iz ove perspektive teško zamislivo, a da opet, ultimativno, ne dovede do pada Vlade. No, Crna Gora je puna iznenađenja, pa nam samo ostaje da čekamo eventualne nove kreacije u politikološkoj teoriji i praksi”,navodi Radulović.
PRORUSKI vs EVROPSKI
Premijer Zdravko Krivokapić tokom sastanka sa Lajčakom kazao je da je Vlada posvećena reformama kao i da ove godine očkeuju dobijanje završnih mjerila za zatvaranje poglavlja 23 i 24. Evropski diplomata, poznat po dobrom poznavanju prilika na Balkanu, pogotovo u Crnoj Gori, ocijenio je da bi Krivokapić, ukoliko izvršna vlast ostane na uspostavljenom vanjskopolitičkom kursu, može biti premijer koji će uvesti našu zemlju u EU.
Radulović navodi da je Lajčak poznat po optimizmu ali da je takve ocjene saopštavao, kako kaže, često sa onim strukturama za koje je bilo malo vjerovatno da će ostvariti takva predviđanja.
“Teško je vjerovati da će ova vlada zauzeti snažan i dugotrajan evropski kurs, kada njome dominiraju dvije trećine političkih snaga koje otvoreno zagovaraju najbliže odnose sa Rusijom, koje promovišu retrogradni srpski nacionalizam i koje su otvoreno protiv NATO, kako njihovi lideri, tako još i više oni koji su ih glasali.
Ne može jedna trećina snaga u sadašnjoj parlamentarnoj većini vječno držati fasade takve građevine, koja navodno treba da postane dio EU, kada su njeni temelji sagrađeni na potpuno drugačijim vrijednostima od onih vrijednosti koje baštini najveći dio zemalja Evropske unije i koje su zapisane u njenim oosnivačkim dokumentima. O tome koliko je ova vlast istinski posvećena neophodnim reformama, ipak najbolje govore veoma ozbiljna upozorenja koja su im stigla iz Evropske unije i to za manje od 70 dana od kada je Vlada formirana. Dan se najčešće po jutru poznaje”, zaključio je Radulović.
Koliko proširenje zavisi od nas?
Upitan koliko dalje proširenje Unije zavisi od zemalja članica pojedinačno a koliko od reformi koje Crna Gora sprovodi, Radulović kaže da je to proces zaista zavisi od volje država članica, njihovih predstavnika u briselskim institucijama ali prije svega od mišljenja njihovih građana.
“Što je onda u našim rukama? U našim rukama je naša volja da promijenimo naše društvo i da ga napravimo boljim nego što jeste. Da ga reformišemo prema najboljim praksama i standardima iz zemalja Evropske unije i da napravimo društvo koje po strkturi, institucionalnom okviru i praksi, ali najprije po vrijednostima, u najvećoj mjeri liči na najbolje primjere iz same Evropske unije.Kada uspij emo da to uradimo, onda će nas i građani tih zemalja i njihove političke elite prepoznati kao zemlju koja neće “ljuljati njihov brod”, koja neće biti izvor problema, već će donositi isti ili veći stepen napretka kao i postojeće zemlje članice. U tom trenutku, pitanje našeg punopravnog članstva će biti samo pitanjeproceduralnih formalnosti i relativno kratkog vremenskog okvira koji je potreban da se one dovrše”, kaže Radulović.
