Poslanici vlasti i opozicije i članovi Ustavnog odbora postigli su preksinoć, nakon višečasovnog sastanka, saglasnost za troje kandidata za sudije Ustavnog suda: Momirku Tešić, Draganu Đuranović i Snežanu Armenko. Čeka se dogovor o četvrtom kandidatu iz redova manje brojnih naroda, a sjednica na kojoj će Ustavni odbor utvrditi listu kandidata zakazana je za 7. februar.
Tim povodom sagovornik Analitike bio je advokat Veselin Radulović koji je za naš portal ocijenio da nije dobra praksa da se neko od sudija bira na osnovu dogovora predstavnika partija manjinskih naroda.
“Prilikom predlaganja kandidata svi poslanici su dužni da vode računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i o rodno balansiranoj zastupljenosti. Međutim, kod izbora sudija fokus treba da bude na stručnim referencama i integritetu”, smatra Radulović.
Kandidatkinje pokazale lični i profesionalni integritet
Komentarišući predložene kandidatkinje, Radulović ističe da su sve uspješno obavljale sudijsku dužnost.
24“Na primjer, kandidatkinja Snežana Armenko je sa zavidnom praksom u Evropskom sudu za ljudska prava i instituciji Ombudsmana. To daje osnova za očekivanje da bi izborom za sudije Ustavnog suda sve pokazale da imaju ličnog i profesionalnog integriteta da tu funkciju obavljaju u skladu sa Ustavom i zakonom, bez bilo koje vrste neprimjerenog uticaja i bez obzira na bilo čija očekivanja i želje”, navodi Radulović.
No, kako dodaje, da li će tako biti u slučaju da budu izabrane, ostaje da vidimo.
Sa političkim partijama nikad ne možete biti sigurni
Ukoliko se politički akteri budu držali dogovora to znači da ćemo dobiti Ustavni sud u punom sastavu, te da će ova institucija konačno profunkcionisati, što je od nemjerljivog značaja kako za institucionalni sistem, tako i za vladavinu prava i procese koji slijede.
Sagovornik Analitike ističe kako se nada da će izbor sudija Ustavnog suda u šestom po redu oglasu biti okončan na način koji će obezbijediti da ta institucija bude funkcionalna.
“Nažalost, sa našim poslanicima i političkim partijama nikada ne možete biti sigurni u bilo šta, osim da će gledati po svaku cijenu da zaštite partijske i lične interese”, napominje Radulović.
Ne isključuje ni mogućnost da do izbora sudija na kraju ne dođe.
“Ako do izbora sudija dođe, ne vjerujem da će to biti zbog toga što su poslanici i političke partije naprasno postali svjesni svoje odgovornosti, već prvenstveno zbog međunarodnog pritiska i straha da će snositi posljedice ako nastave sa neozbiljnom i neodgovornom praksom besprizorne političke trgovine i ucjena koja su dovele do nezabilježene institucionalne krize u Crnoj Gori”, ističe Radulović.
Stručne reference i integritet morali da budu presudni
Upitan da prokomentariše stav predsjednika Albanske alternative Nika Đeljošaja, koji je kazao da će se oko četvrtog kandidata “manjinske partije dogovoriti i tu ostale partije nemaju šta da traže”, Radulović podvlači da kandidate predlažu i biraju predstavnici svih političkih partija i da pri tome treba da vode računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda.
„To podrazumijeva da bi stručne reference i integritet morali da budu presudni i od većeg značaja od toga koje je nacionalnosti koji kandidat. Drugim riječima, pripadnik manjinskog naroda mora imati prednost prilikom predlaganja, samo ako predlagači utvrde da posjeduje stručne reference i integritet jednako kao i ostali kandidati”, objašnjava Radulović.
Zato, prema njegovim riječima, nije dobro da se izbor dogovara samo između manjinskih partija, bez uplitanja ostalih.
“Nažalost, šest dosadašnjih oglasa i posebno način vođenja intervjua sa kandidatima pokazali su da je poslanike više interesovalo kako bi kandidati odlučivali u aktuelnim predmetima u kojima su oni zainteresovani za ishod ili koje su nacionalnosti, nego to da li imaju integriteta da dužnost sudije obavljaju profesionalno bez obzira na očekivanja, želje i interese političkih partija ili bilo kog pojedinca ili organizacije”, zaključuje Radulović.
