Radović je objasnio i zbog čega za Crnu Goru nije prihvatljiv sadašnji prijedlog Beograda, kojim bi se Sporazum proširio, najavljujući nastavak pregovora tokom sedmice.
Ministar pravde stavove o ovoj važnoj temi u emisiji ''Vruće stolice'' radija Antena M sučelio je sa Draganom Šoćem, nekadašnjim ministrom pravde.
Ministar pravde Miraš Radović ponovio je da je ključni razlog, zbog kog srpski prijedlog u ovom trenutku za Crnu Goru nije prihvatljiv, činjenica da se proširenje sporazuma odnosi na takozvani bagatelni kriminal.
To su krivična djela za koje je propisana kazna od tri i više godina zatvora, dok bi značajan broj krivičnih djela uključivao i maksimum od tri godine.
Ministar za primjer uzima državljanina okrivljenog za izazivanje saobraćajnog udesa na teritoriji druge države:
''Ako tu saobraćajnu nezgodu izazove pod uticajem 0,55 promila alkohola u krvi, odnosno ako popije oko dvije čašice rakije i pouzrokuje naknadu štete od 1.500 eura, ono će ući u zonu tog krivičnog djela. Kad izručite državljanina drugoj državi, taj se državljanin mora tamo naći u pritvoru, i ako je epilog tog procesa uslovna osuda ili novčana kazna, pitanje je koliko je on osnovano bio u pritvoru.''
Dragan Šoć ne smatra najsrećnijim zvanično objašnjenje da se trenutno sporni prijedlog objašnjava terminom ''bagatelni kriminal'', navodeći kako ga ne priznaje ni nauka, iako ga poznaje praksa. Takođe napominje:
''Sama činjenica da vi dopuštate ekstradiciju ne znači da ćete u svakom konkretnom slučaju po automatizmu to uraditi. Znači, prvo mora zemlja koja traži izručenje da svoj zahtjev učini uvjerljivim, što provjeravaju naši sudovi.''
Sa druge strane, najvjerovatniji motiv Srbije da predloži proširenje Sporazuma sa Crnom Gorom Šoć vidi u činjenici da su crnogorski državljani na teritoriji te zemlje počinili veliki broj krivičnih djela, za koja im se ne može suditi zbog dosadašnjih zakonskih prepreka za izručenje, a neracionalno je korišćenje drugih pravnih instrumenata.
Ministar Radović potvrdio je da u ovom trenutku Srbija od Crne Gore potražuje 15 državljana, a Crna Gora 61 srpskogg državljanina. Šoć je to ovako prokomentarisao:
''Pa onda bi nama upravo odgovaralo ovo što oni predlažu.''
Radović kaže da crnogorski pregovarači tokom dosadašnjih konsultativnih sastanaka nisu tražili odgovor na pitanje što su motivi Srbije za proširenje sporazuma. Ove sedmice pregovarački timovi sastaće se u Podgorici, a bude li to potrebno moguć je i sastanak u Beogradu. Radović je uvjeren da će se doći do kompromisa, i to već do kraja mjeseca:
''Doći će do kompromisa u ovom slučaju, doći će do ugovora, i da ostavimo to ipak za pregovarački proces. Do toga će doći u septembru. Da li će u septembru ili početkom oktobra doći do potpisivanja tog ugovora, ostavite da tu dinamiku ispratimo, i dozvolite da u toku pregovora sagledamo i tu mogućnost da vidimo da li za još neke teške oblike krivičnih djela treba predvidjeti mogućnost izručenja sopstvenih državljana.''
Radović objašnjava i da je polazna pregovaračka pozicija Crne Gore da ugovori o izručenju sa Srbijom i Hrvatskom budu identični. Šoć na to pitanje ovako gleda:
''Ugovor sa Srbijom mora da bude usklađen sa onim što su u datom momentu interesi Srbije i Crne Gore i nikako ga ne treba vezivati za ugovor sa Hrvatskom ili bilo koji drugi.''
Šoć takođe upozorava da ne bi bilo dobro da Crna Gora ponovo dođe u situaciju da se ne nju gleda kao na El Dorado za kriminalce.
Ministra smo zbog toga pitali da li u ministarstvu razmišljaju što bi se moglo desiti ako pripadnici Šarićeve grupe, kojima suđenje počinje 20 septembra, crnogorski državljani Soković i Šekularac, pobjegnu iz Crne Gore.
''O toj situaciji se u ovom trenutku ne može razmišljati i ne bih želio da spekulišem bilo šta u tom smislu. Ali, šta možete da uradite u ovom trenutku? Vi protiv tih lica ovdje nemate krivični postupak. Crna Gora je u ovom dijelu uradila sve što je mogla da uradi.''
Dragan Šoć je uvjeren da je i ratne zločine trebalo obuhvatiti sporazumom koji Crna Gora sada potpisuje sa susjedima.
Ministar Miraš Radović, međutim, kaže da nijedna država to pitanje nije otvorila, niti vezala za Sporazum o izručenju sopstvenih državljana.
