On je za emisiju “Načisto” rekao da su za sada sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu “na neki način potvrđene od suda, jer je određen pritvor okrivljenima”.
To, kako je dodao, znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete.
“Isto tako, prethodno je sud, a ne državni tužilac, donio naredbu o pretresanju njihovih stanova i drugih prostorija koje koriste, što znači da su u toj ranijoj fazi postupka postojali osnovi sumnje da su počinili krivična djela za koja se terete”, rekao je Radonjić.
On je rekao da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su, na nivou osnovane sumnje, počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i po dva krivična djela zloupotreba službenog položaja.
Radonjić je rekao da se ta dva krivična djela zloupotreba službenog položaja za svakog okrivljenog ponaosob odnose, ne samo na dozvoljavanje ulaska u Crnu Goru dvojici članova kriminalne organizacije kojima je prethodno ulazak bio zabranjen, već i ne nepokretanje postupka prema određenom članu kriminalne organizacije.
“Za kojeg su iz prikupljenih dokaza i obavještenja proizilazili osnovi sumnje da je počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti i da je postupak protiv njega morao biti pokrenut”, naveo je Radonjić.
On je rekao da je još jedan dio istrage i nepokretanje postupka protiv sad već bivših službenika Uprave policije, odnosno Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Radonjić je rekao da se radi o krivičnom predmetu u kojem su određeni dokazi prikupljeni u postupku međunarodne krivično-pravne pomoći, koji je arhiviran, a ponovnom ocjenom tih dokaza, uz prikupljanje drugih dokaza, doveo je do toga da je SDT protiv tih i drugih osoba podigao više optužnica, za više od 30 krivičnih djela.
Radonjić je, upitan kakav je stav tužilaštva u vezi odbrane Katnića i Lazovića da je Petar Lazović tajni agent i da je dolazak Miljkovića i Belivuka bio dio legitimne policijske akcije, koja je koordinirana sa srpskom policijom i bezbjednosnom službama, rekao da je SDT provjeravao i tu činjenicu, i to u prvom postupku koji je pokrenut protiv okrivljenog Lazovića.
“U toj optužnici je jedan cijeli dio obrazloženja posvećen samo toj činjenici. Odnosno, utvrđeno je da u Sektoru za borbu protiv kriminala Uprave policije postoje dva odsjeka - za specijalne istražne metode i za kriminalstičko-obavještajne poslove”, rekao je Radonjić.
On je dodao da je utvrđeno i da ni jedan ni drugi okrivljeni nijesu obavljali bilo kakve poslove u ta dva odsjeka.
“U nadležnosti upravo tih odsjeka je sprovođenje mjera tajnog nadzora, u okviru toga i angažovanje prikrivenog isljednika ili saradnika, odnosno prikupljanje, obrada i dostavljanje podataka od članova kriminalne organizacije”, naveo je Radonjić.
On je ukazao da u periodu koji se okrivljenima stavlja na teret nije bilo ni zakonskog osnova, zato što je Ustavni sud ukinuo odredbe Zakonika o krivičnom postupku koje su omogućavale da se angažuje prikriveni isljednik ili saradnik.
“Tako da nije bilo ni zakonskog osnova u tom momentu da okrivljeni budu prikriveni isljednici ili saradnici, kako se želi javno predstaviti, a što se svakako obradilo i u okrivu istražnog postupka koji je prethodio podizanju optužnice”, kazao je Radonjić.
On je, na pitanje da li će odluka Katnića da štrajkuje glađu uticati na buduće postupanje tužilaštva, rekao da postupanje pritvorenika u bilo kojem predmetu ne može uticati na rad SDT-a.
Radonjić je dodao i da postupanje pritvorenika nije u nadležnosti SDT-a.
“Postupanje sa pritvorenim licima je u nadležnosti i kao ovlašćenje kontrole predsjednika nadležnog suda i sudije za istragu nadležnog suda, koji je eventualno odredio pritvor ili kojeg predsjednik suda ovlasti”, naveo je Radonjić.
