Politika

AZLP odgovorila na odluku Ustavnog suda

Radonjić: Pravo na zaštitu ličnih podataka nije apsolutno pravo

Savjet Agencije je bio mišljenja da zahtjev NKT-a o objavljivanju imena ljudi u samoizolaciji nije u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Mišljenje je bilo utemeljeno na odredbama međunarodnog prava i domaćeg zakonodavstva – rekao je predsjednik Savjeta Agencije Sreten Radonjić

Radonjić: Pravo na zaštitu ličnih podataka nije apsolutno pravo Foto: Pobjeda
PobjedaIzvor

Pozitivno mišljenje Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka na zahtjev Nacionalnog koordinacionog tijela da objave identitet osoba u samoizolaciji, što je i učinjeno 21. marta, dalo je efekta u borbi protiv korona virusa – saopštio je juče predsjednik Savjeta Agencije Sreten Radonjić.

Na pitanje Pobjede kako u ovoj ustanovi gledaju na to što je Ustavni sud nedavno ukinuo tu odluku, ocjenjujući da nije u skladu sa Ustavom, Evropskom konvencijom i Konvencijom Savjeta Evrope, te da nije pronađen balans, a uz to je prekršeno i pravo na privatnost i hoće li snositi zbog toga odgovornost, na što ih poziva dio javnosti, iz Agencije su nas uputili na saopštenje Radonjića koje je objavljeno na sajtu.

Interesi

''Ostaje pozitivan osjećaj ukoliko je ovakvom mjerom spriječena jedna infekcija ili mogući smrtni slučaj, dok nikakva šteta nije nanijeta drugim građanima'' naveo je Radonjić.

Kaže da, imajući u vidu da blaže mjere nijesu postizale cilj, a postupajući u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima i nadležnostima, Savjet Agencije je bio mišljenja da zahtjev NKT-a nije u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Mišljenje je, dodaje Radonjić, bilo utemeljeno na odredbama međunarodnog prava i domaćeg zakonodavstva.

''Prvenstveno na odredbama Evropske konvencije o ljudim pravima koja u članu osam propisuje ,,da svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske. Javna vlast se ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom društvu i u interesu nacionalne bezbjednosti, javne bezbjednosti, ekonomske dobrobiti zemlje, sprečavanja nereda ili sprečavanja zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih'' naveo je on.

Obrada ličnih podataka, prema njegovim riječima, mora biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva.

''Pravo na zaštitu ličnih podataka nije aposlutno pravo, ono se mora razmatrati u vezi sa njegovom funkcijom u društvu, te ga treba izbalansirati sa drugim osnovnim pravima u skladu sa načelom proporcionalnosti. To je jedna i od osnovnih poruka uredbe Evropskog parlamenta i Savjeta o zaštiti fizičkih lica u odnosu na obradu podataka o ličnosti i o slobodnom kretanju takvih podataka. Aspekt koji se odnosi na privatnost pripada takozvanim kvalifikovanim pravima i ona se mogu i u redovnim i u vanrednim okolnostima ograničavati kada to nalažu opšti društveni interesi'' poručuje Radonjić.

Trebalo je, kaže on, naći pravu mjeru između onoga što je pravo na privatnost i na drugoj strani značajno većeg prava na zdravlje i život. Dodaje da u cilju zaštite prava na zdravlje i život ,,svakako treba ograničiti ako je potrebno neka druga prava“.

''U momentu donošenja mišljenja i to u veoma kratkom vremenskom roku, a zbog efikasnosti rada drugih državnih organa i institucija, potpuno smo bili svjesni da je očuvanje javnog zdravlja u Crnoj Gori prolazilo, a i danas prolazi, kroz težak ispit koji je uzrokovala epidemija. Borba protiv korona virusa zahtijeva ad hok obradu ličnih podataka od nadležnih službi koje imaju legitiman pravni osnov da u cilju zaštite javnog zravlja uz primjenu specifičnih mjera zaštite prikupljaju i koriste lične podatke radi smanjenja rizika od obolijevanja'' kaže on.

Osnov

Ističe da je taj legitimni pravni osnov ,,prepoznat i u našem Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti“.

''Članom 10 tačka 2 Zakona definisano je da se obrada ličnih podataka vrši bez saglasnosti lica ako je to neophodno radi zaštite života i drugih vitalnih interesa lica koje nije u mogućnosti da lično da saglasnost. Istim članom definisano je da se obrada ličnih podataka vrši bez saglasnosti lica ako je to neophodno radi obavljanja poslova od javnog interesa ili u vršenju javnih ovlašćenja koja su u djelokrugu rada, odnosno nadležnosti rukovodioca zbirke ličnih podataka ili treće strane, odnosno korisnika ličnih podataka'' navodi Radonjić u saopštenju.

Istakao je da su pozitivno mišljenje za objavljivanje spiskova dali nakon što mjere informisanja i edukacije javnosti, kao i preporuke i naredbe, nijesu dale pozitivan efekat.

''Iz današnje perspektive vidimo da je poslije sprovođenja ove mjere ponašenje naših građana kojima je izrečena mjera samoizoalcije bitno promijenjeno u pozitivnom smislu, što je i jedan od razloga da smo ubrzo već početkom juna postali destinacija na kojoj nije bilo registrovanih oboljelih od kovida. Posebno treba istaći činjenicu da je spisak koji je NKT objavio sadržavao samo imena i prezimena sa adresama lica kojima je određena mjera samoizolacije, a ne nikako druge podatke, pogotovo podatke u odnosu na eventualno pozitivne osobe na korona virus, pa se ne može govoriti o obradi posebne kategorije ličnih podataka'' smatra on.

Iz NKT-a još nijesu komentarisali odluku Ustavnog suda.

Uravnoteženi interes

Sreten Radonjić je istakao da su pri izradi pozitivnog mišljenja posebno vodili računa o odredbama Konvencije 108 i 108+ za zaštitu lica u pogledu automatske obrade ličnih podataka, kao i dodatnih protokola iz ove konvencije koje je Crna Gora prihvatila.

Ministar unutrašnjih poslova u Vladi Crne Gore sa predsjedavajućim Odbora Konvencije 108 i komesarom za zaštitu podataka pri Savjetu Evrope je, podsjeća Radonjić, potpisao izjavu o postupanju službi i organa u susret i za suočavanje sa problemima koje nosi pandemija korona virusa.

''Tom izjavom koju je Crna Gora prihvatila, a koja je Agenciji dostavljena na upoznavanje, između ostalog, propisuje se da zaštita podataka ni na koji način ne može biti prepreka spašavanju života i da primijenjeni principi uvijek omogućavaju uravnoteženi interes kada su u pitanju zdravlje i bezbjednost ljudi. Dalje, upotreba prikupljenih podataka o lokacijama na kojima se okupljaju oni koji krše preporuke ili za označavanje kretanja osoba koje dolaze iz područja koja su ozbiljno pogođena virusom ne bi bila spriječena zahtjevom u pogledu zaštite ličnih podataka'' zaključuje Radonjić, dodajući da Konvencija 108+ priznaje potrebu da se dozvole neki izuzeci i ograničenja u ime konačnih i vitalnih interesa.

Portal Analitika