Ulicama Njujorka kružila je kilometarska auto-kolona iz koje se mahalo crnogorskim zastavama, orile se crnogorske pjesme… Krenulo se, podsjetimo, sa parkinga ispod mosta u Astorija parku, nakon čega se auto-kolona uputilaprema zgradi Ujedinjenih nacija na Menhetnu.
Jedan od organizatora patriotske auto-kolone, naš poznati biznismen i donator koji tri decenije živi u SADRefik Radončić, za Dnevne novine kaže da je sa posebnim zadovoljstvom bio dio tima zajedno sa svim predstavnicima udruženja u Njujorku.
“To sam radio sa posebnim zadovoljstvom i emocijom i ja i svi mi u organizacionom odboru. Ponosan sam na odanost naše dijaspore građanskoj Crnoj Gori, posebno ponosan na sve nas koji ovim javnim okupljanjima, bez ikakvog ustručavanja i kalkulisanja, jasno stavljamo do znanja da nema alternative građanskoj, multietničkoj, evropskoj, našoj Crnoj Gori. Okupljanjem smo htjeli da damo doprinos otrežnjenju svih onih koji ćute na sva dešavanja koja su poslije 31. avgusta evidentno poremetila naš građanski sklad i vratila nas u devedesete. Ovo nije vrijeme ćutanja, ovo je vrijeme kada jasno moramo stati u odbranu antifašističkih tekovina, težnje ka evropskim vrijednostima, jednakosti svih naroda”, poručuje Radončić.
Koje poruke ste sa ovog okupljanja uputili građanima Crne Gore, ali i novoj vlasti?
RADONČIĆ:Osnovna poruka je da ne možemo stalno počinjati iz početka, već otklanjati ono što ne valja, u kontinuitetu izgrađivati institucije, jačati građansko društvo, promovisati svoju zemlju i čuvati je kao svoju familiju.
Poruka novoj vlasti je da prestanu da se bave prošlom vlašću, muka mi je da to slušam, valjda su došli na vlast da poprave sve ono za šta su smatrali da nijesu dobro radili njihovi prethodnici. Mi već skoro godinu gledamo “Maped šou” plašim se da će ovakvim ponašanjem usporiti evropske integracije i, ono što je najgore, narušiti imidž Crne Gore kao atraktivne destinacije za strana ulaganja. Očigledno da bi nova vlast da se oslobodi svih dosadašnjih investitora, što je neshvatljivo, pogotovu znajući da su neki od ministara svjesni koliko je za investitore važna politička stabilnost i koliko je bitno poštovanje ugovora. Lako je investitore otjerati, ali ih je veoma teško dovesti. Zato bi moj savjet bio da sa posebnom pažnjom prilaze ovom pitanju, jer je to od posebne važnosti za našu privredu, u suprotnom može dovesti do dugoročnih posljedica.
Crna Gora je 21. maja proslavila 15 godina obnove nezavisnosti. Poznato je da je dijaspora dala ogroman doprinos obnovi državnosti, kako Vi danas vidite Crnu Goru?
RADONČIĆ:Obnova nezavisnosti je, po meni, nešto najbolje šio se moglo desiti Crnoj Gori u novijoj istoriji. Da je danas referendum, siguran sam da bi rezultati bili znatno povoljniji u odnosu na 2006.
Tačno je da je dijaspora dala veliki značaj ovom pitanju, ali je to samo dio doprinosa, ali dominantnu odluku donijeli su građani Crne Gore.
Našu Crnu Goru danas vidim kao zemlju na demokratskim mukama, na raskrsnici prošlosli i budućnosti. Moramo znati šta nam se dešavalo u prošlosti da nam to bude nauk da nam se ne bi ponavljale greške u budućnosti. Mislim da je ovo prelazni period koji je neodrživ i da ne smije dugo trajati jer već kasnimo za razvijenima i dodatno gubljenje vremena samo bi otežalo naše integrisanjeu evropsku zajednicu.
Siguran sam da kada bi se u Crnoj Gori živjelo bolje, ne bismo se bavili ovime čime se bavi ova vlada. Nama su potrebne promjene koje će istrijebiti korupciju, izgraditi samostalne institucije, poboljšati sudstvo, vladavinu prava, koje će reformisati školstvo… To nije reforma koju sadašnja vlada promoviše, nego instinska, jer mi je neshvatljivo ko je obrazovao nacionaliste u našem društvu ma iz kojih sredina ili nacija dolazili. Čini mi se da smo tu zatajili i sada plaćamo cijenu kao društvo u cjelini.
Koliki je doprinos dala dijaspora ekonomskom razvoju Crne Gore?
RADONČIĆ:Naša dijaspora je relativno mlada i do 2006. se njom vrlo malo ko bavio. Sticanjem nezavisnosti dobili smo naš konzulat i od tada kreće ozbiljna integracija dijaspore sa matičnom državom. Taj proces još uvijek traje i nadam se da će se nastaviti. Naravno, tu moram pomenuti Upravu za dijasporu, koja je dala nemjerljiv doprinos.
Kada je u pitanju Crna Gora i dijaspora u Njujorku, to su ljudi koji su na privremenom radu ovdje i potiču većinom iz manjinskih naroda. Nema tačnih podataka koliko nas ima, ali je pretpostavka da je to više od 30.000.
Postoje veoma precizni podaci koji govore o ulaganjima dijaspore koji sigurno nijesu mali, pogotovo u sredinama iz kojih dolazimo. Potencijal dijaspore je daleko veći u ljudskim resursima i mislim da se u budućnosti moramo baviti tim resursima sa posebnom pažnjom. Danas su to ljudi koji su završili školovanje na prestižnim obrazovnim ustanovama. U znanju je kapital i oni bi mogli biti značajan resurs za jednu malu zemlju kao što je Crna Gora.
Što je to što danas dijasporu najviše boli kada je riječo matičnoj državi?
RADONČIĆ:Crnogorska dijaspora je uvijek bila sa svojom državom i nikada, barem iz naroda kojem ja pripadam, nije radila ništa što je narušavalo njen državni interes. Upravo nas u tom kontekstu čudi da žele da nas izbrišu iz biračkog spiska iako mi samo možemo doprinijeti demokratskom razvoju cjelokupnog društava u Crnoj Gori . I umjesto da budu ponosni na sve nas koji promovišemo matičnu državu, što smo usvojili vrijednosti demokratije u kojoj živimo, oni nas, opijeni mržnjom prema prethodnoj vlasti, poistovjećuju sa njima, što nema veze sa stvarnošću. Ipak, mislim da u parlamentu postoji većina koja se sigumo ne slaže sa ovakvim odnosom prema crnogorskoj dijaspori, već da naše odnose treba dalje unapređivati, jer će od njih naša domovina samo imati benefit, nikako gubitak.
Zajedno sa predstavnicima bošnjačkih udruženja iz SAD uputili ste prije nešto više od mjesec dana pismo čelnicima izvršne i zakonodavne vlasti, kao i Delegaciji EU povodom namjere Vlade da mijenja Zakon o registrima o prebivalištu i boravištu…
RADONČIĆ:Bitno je da su svi međunarodni faktori obaviješteni o namjerama Vlade. Po kom osnovu mogu da brišu iz prebivališta mnoge od nas koji se instinski želimo vratiti ili koji većinu svog vremena provodimo u Crnoj Gori? Osim toga, ogromna većina posjeduje samo crnogorsko državljanstvo i nema pravo glasa u drugim državama osim u matičnoj. Smatramo da je nedopustivo da nam uskrate osnovno građansko pravo, a to je pravo glasa. Dobili smo odgovor od Ambasade SAD i to ide u dobrom pravcu. Ipak se nadamo da po ovom pitanju nećemo morati više da se obraćamo. U koliko ipak budemo prinuđeni, onda ćemo naše aktivnosti sigurno ponovo usmjeriti prema svim relevantnim adresama, a ne isključujemo ni proteste ispred sjedišta UN-a.
Da li je neko od predstavnika nove većine u Crnoj Gori razgovarao sa Vama kao jednim uglednim biznismenom i poznatim donatorom?
RADONČIĆ:Bilo je inicijativa za razgovore, međutim, sve dok ne bude jasne politike na unutrašnjem i spoljašnjem planu, kao i jasne politike prema dijaspori, nema potrebe za razgovorima barem kad sam ja u pitanju. Naravno da su meni bliski svi narodi, ne samo crnogorski. Bliski su mi građani regiona i uvijek se obradujem kad ih sretnem. Veoma rado popričam sa njima, budu srdačno dočekani. Tako će ostati i u budućnosti.
A kada je u pitanju sadašnja vlast, sve zavisi od njih, moje opredjeljenje je poznato, tako će ostati do mog biološkog trajanja pa ma ko bio na vlasti.
Da je vječna Crna Gora.
