„Sve ukazuje na to da je Ministarstvo finansija izbjegavalo suočavanje s brojkama koje bi otkrile pravu dubinu javnog zaduženja. Jer, kada bi se dug i deficit obračunavali po evropskim standardima, a ne prema "domaćim pravilima", Crna Gora bi vjerovatno bila daleko od ispunjavanja kriterijuma EU o fiskalnim ograničenjima koji su definisani na nivou od 3% deficita i 60% javnog duga u odnosu na Bruto domaći proizvod (BDP)“, upozorava Radojević.
Kaže kako su umjesto objave tih podataka, u martu 2025. donesene izmjene Zakona o zvaničnoj statistici, kojima se nadležnost za statistiku državnih finansija sada prenosi sa Ministarstva finansija na Upravu za statistiku (MONSTAT).
„Dakle, odgovornost za statistiku državnih finansija sada je na MONSTAT-u. Stoga, Društvo statističara i demografa Crne Gore (DSD) uputilo je više zvaničnih zahtjeva MONSTAT-u. Svi zahtjevi za slobodan pristup informacijama na temu statistike javnog duga i deficita su odbijeni. Ne samo da se ne dozvoljava pristup podacima, većMONSTAT tvrdi da ni uvid u akcioni plan usklađivanja ne može odobriti, jer se statistika državnih finansija razvija u okviru IPA 2022 projekta, pa se navodno informacije o tome ne smiju dijeliti sa trećim stranama, shodno međunarodnom ugovoru sa EU koji nam nije dostavljen na uvid“, navodi Radojević.
Ističe da je pitanje statistike državnih finansija problematizovala i Evropska komisija u svom izvještaju o ekonomskim reformama Crne Gore iz juna 2025. godine „jasno poručujući, da statistiku državnih finansija Crne Gore hitno treba unaprijediti, uključujući i moguću reklasifikaciju javnih preduzeća u sektor opšte države, što bi potencijalno moglo povećati zvaničnu statistiku o dugu i deficitu“.
„Zanimljivo je, međutim, da MONSTAT istovremeno najavljuje veliku reviziju BDP po ESA 2010 metodologiji za period 2006–2023, i to godinu ranije nego što je prvobitno planirano kako bi se ubrzao proces zatvaranja poglavlja 18 (Statistika). Ipak, istovremenou potpunosti zanemaruje potrebu korisnika i EK za objavom statistike državnih finansija u skladu sa ESA2010, iako su podaci o dugu i deficitu jednako važni, ne samo za zatvaranje poglavlja 18, već i poglavlja 17 (Ekonomska i monetarna politika)“, navodi Radojević.
Naglasila je kako revizija samo jednog indikatora (BDP-a), dok se dug i deficit i dalje izračunavaju prema nacionalnim pravilima, može dovesti do neuporedivih i potencijalno manipulativnih pokazatelja o stvarnom nivou zaduženosti države.
„Zato Društvo statističara i demografa Crne Gore javno poziva MONSTAT da: u skladu sa novim zakonskim ovlašćenjima koja sumu dodjeljena u martu 2025. godine, objavi akcioni plan ili jasan vremenski okvir za usklađivanje statistike državnih finansija po ESA 2010 standardima; da saopšti tačan datum objave revidirane serije BDP-a za period 2006–2024. godina, što je u skladu sa međunarodnom praksom, imajući u vidu da ova revizija može promijeniti strukturu i nivo BDP-a, na koju korisnici na vrijeme moraju računati. Podsjećamo, da je posljednja revizija BDP-a u državama EUizvršena u 2024. godini dovela do rasta nominalnog BDP-a najviše do 0,8%; da objavi revidirane podatke o javnom dugu i deficitu u skladu istim ESA 2010 standardom kao i BDP, kako bi se obezbijedila uporedivost pokazatelja i dobila tačna slika o stanju javnih finansija Crne Gore“, poručila je Radojević.
Napominje da je raspolaganje ovim informacijama od velike je važnosti jer, kako je kazala, ulazimo u period kada ekonomija Crne Gore pokazuje ozbiljne znake usporavanja.
„Naime, u prvom kvartalu 2025. godine, industrijska proizvodnja u padu -4,2%, prihodi od turizma smanjeni su za 6,2%, sektor IT-a i komunikacija za -3,2%, dok poljoprivreda i građevinarstvo stagniraju. Istovremeno, Crna Gora se suočava već drugi kvartal za redom sa istorijskim maksimom u deficitu spoljno-trgovinske razmjene, dok raste i nivo budžetskog deficita. Sve to značajno pogoršava neto međunarodnu investicionu poziciju koja je nivou od -112% BDP-a, što nas svrstava odmah iza Grčke kao drugu najzaduženiju ekonomiju u EU i regionu u odnosu na strane investitore. Sudeći po već dostupnim i objavljenim pokazateljima, može se zaključiti da će realna stopa BDP-a u prvom kvartalu 2025. godine biti u rasponu od minimalnih -1,5% do 1,5%, što je značajno ispod projektovanog nivoa“, zaključila je Radojević.
