Komisija koja će se baviti rješavanjem pitanja vlasništva nad školskim brodom „Jadran“ uskoro će formirati i Crna Gora, nakon čega će biti organizovan sastanak sa predstavnicima povjereništva koje je u srijedu osnovala Vlada u Zagrebu u svrhu povrata tog jedrenjaka i druge vojne imovine.
To su potvrdili iz Ministarstva vanjskih poslova, navodeći da je javnosti poznato da Crna Gora i Hrvatska imaju različite pozicije u odnosu na određena pitanja, među kojima je i brod „Jadran“.
- Ali to nije razlog da se o tim, kao i svim ostalim pitanjima, važnim za unapređenje odnosa dvije države, ne razgovara. Potpuno svjesni da u obje države postoje oni koji do kraja ne razumiju značaj razgovora o pitanjima koja opterećuju odnose dvije zemlje, posvećeni smo pokušaju bilateralnog rješavanja svih pitanja kako bismo buduće generacije usmjerili ka izgradnji odnosa kakve zaslužuju dvije susjedne i savezničke države – naveli su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Iz tog resora ističu da je formiranje hrvatske komisije „logičan slijed zaključaka bilateralnih konsultacija održanih u januaru i maju ove godine“.
- Podsjećamo da je tada dogovoreno formiranje komisija sa obje strane, sa ciljem razmijenjene argumentacije i pokušaja bilateralnog rješavanja ovog pitanja. Smatrali smo da o pojedinim pitanjima razgovore treba da vode specijalizovane komisije na ekspertskom nivou. Jasno nam je da se hrvatska strana opredijelila za nešto drugačiji pristup, što će se svakako odraziti i na sastav naše komisije - naveli su iz MVP-a.
Prokomentarisali su i naziv „Povjerenstvo za rješavanje pitanja povrata broda Jadran i drugih pitanja sukcesije vojne imovine sa Crnom Gorom“, za koji se opredijelila Vlada u Zagrebu, navodeći kako „svaka strana ima pravo da svoj dio komisije nazove kako god smatra prikladnim“.
Vojni analitičar Aleksandar Radić napominje da je Crna Gora članica NATO saveza i da kao dio te alijanse treba da insistira na tome da, koristeći sve mehanizme sa kojima raspolaže kroz bilateralnu komunikaciju u okviru zemalja članica, kratko, jasno i sadržajno objasni poziciju koju ima u vezi sa školskim brodom „Jadran“.
Radić, u razgovoru za Pobjedu, procjenjuje da je Hrvatska svoju Komisiju za povrat vojne imovine od Crne Gore formirala „jer joj je jako stalo“. Crna Gora, sa druge strane, smatra Radić, ne treba da osniva jedno takvo tijelo, već da istrajava na činjenicama u vezi sa školskim brodom „Jadran“, koje se odnose na to gdje je bio vezan u trenutku kada je izbio ratni sukob devedesetih godina prošlog vijeka.
On je ukazao i na tzv. „podrazumijevajući džentlmenski potez Crne Gore da se kroz neki sporazum sa zainteresovanim zemljama ponudi da zajedno koriste jedrenjak za zajedničke obuke mladih mornara“.
- Crna Gora može da predloži da druge zemlje članice NATO-a, zajedno sa crnogorskom posadom, izlaze na more s tim brodom i akademcima koji se školuju na drugim vojnim akademijama - naveo je Radić.
On dodaje i da bi brod „Jadran“ trebalo da postane simbol povezivanja u regionu.
- Crna Gora bi, kao mediteranska zemlja, to mogla da ima kao lijepu referencu - ocijenio je Radić.
Kada je riječ o Hrvatskoj, Radić smatra da tamošnje vlasti imaju „gotovo opsesivan stav povodom sudbine školskog broda“.
- Zahtjev da im ga Crna Gora preda i da promijeni zastavu, provlači se godinama unazad i iznosi na raznim sastancima, ali i zastupa u medijima. U Hrvatskoj postoji jedinstven stav, gdje su ljudi različitih profila i interesa složni po tom pitanju – podsjeća Radić.
Poručuje i da se „Jadran“ u Hrvatskoj doživljava kao „simbol i neka vrsta trofeja, koji treba da dobiju i time simbolično pokažu pobjedu nad jednim konceptom koji se u Hrvatskoj emotivno ne voli“. Objašnjava i kako bi Crna Gora na taj način, iz ugla Hrvatske, zapravo priznala svoju krivicu i odgovornost za dešavanja iz 1991. godine.
- Zahtjevi za prisvajanje tog broda su po više osnova neutemeljeni i neosnovani. Taj brod je jugoslovenski i pripada Tivtu koliko i Lori - kazao je Radić, podsjećajući na činjenicu da ga je građanski rat zatekao u Tivtu.
- Prilično nespretno izgleda kada se kaže da je prethodno bio u Lori – rekao je Radić.
On je, kao potpunu dezinformaciju, okarakterisao tvrdnju da je matična luka broda „Jadran“ bila u Lori.
- Jer matične luke za ratne brodove ne postoje – naglašava Radić.
Podsjetio je i da je Srbija vodila pregovore 2006. godine o tome da ima pravo preče kupovine i da može da ga koristi prije svega u protokolarne i školske namjene u dogovoru sa Crnom Gorom.
- Iz nekih političkih razloga, to je dogovoreno u četiri oka i sa malo svjedoka. To nam nisu priznali i taj plan je ostavljen po strani. On se nalazi na flotnoj listi Crne Gore, na vezu u Tivtu kao što je ranije bio u jugoslovenskoj flotnoj listi, komunističkoj i kraljevskoj - dodaje Radić.
U kontekstu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, Radić kaže da je pitanje vojne imovine za Hrvatsku sada bitna politička tema, zbog koje će „očigledno funkcionistati mehanizam direktne ucjene“.
- Crna Gora će pred sobom imati jedan zid po pitanju pristupanja EU, ako ne preda školski brod - smatra naš sagovornik.
Ne želeći da ulazi u politička tumačenja zahtjeva, Radić kaže da je ovakva postavka stvari uvredljiva za Crnu Goru.
- Ovo zvuči kao jedan zahtjev koji ima elemente poniženja, jer se Crnoj Gori na određen način imputira krađa. Srž problema je to što se Crna Gora dovodi u status zemlje u koju je uperen prst zbog tog broda - zaključio je Radić.
