U intervjuu za američku televizijsku mrežu, Putin je rekao da su američki navodi da ruski hakeri ili sama vlada stoje iza navodnih hakerskih napada u SAD "farsični", i izazvao En-Bi-Si njuz, implicirajući na američku vladu, da pruži dokaze o umiješanosti Rusije.
"Optuživani smo za svakakve stvari – miješanje u izbore, sajber napade i tako dalje, i tako dalje. I nijednom se nisu se potrudili da izvedu bilo kakve dokaze, samo neosnovane optužbe", istakao je Putin uoči sastanka u Ženevi sa američkim predsjednikom DŽozefom Bajdenom.
En-Bi-Si njuz podsjeća da je Bajden, još u aprilu, stavio na crnu listu šest ruskih tehnoloških kompanija koje navodno pružaju podršku sajber programu koji vode ruske obavještajne službe, zajedno sa desetinama drugih ruskih entiteta i pojedinaca, za "sprovođenje pokušaja ruske vlade da utiču na predsjedničke izbore u SAD 2020. godine i druga djela dezinformacija i miješanja".
Putin je takođe ponovio poziv SAD da udruže snage sa Rusijom u borbi protiv sajber kriminala.
Putin je negirao da je naredio ubistvo kritičara Kremlja i opozicionara Alekseja Navaljnog i dodao da neće biti tretiran lošije nego bilo koji drugi zatvorenik.
Na pitanje o planovima za svog nasljednika, Putin je rekao da je spreman da podrži nekog ko je "odan Rusiji".
"Ako vidim nekoga ko je kritičan prema nekim mojim aktivnostima, ali vidim da je taj čovjek vjeran zemlji, kakav god da je njegov odnos prema meni, učinio bih sve da podržim takve ljude", prenio je Kremlj citat iz Putinovog intervjua.
Putin je bio predsjednik od 1999. (prvo privremeno do izbora 2000) do 2008. godine. Do 2012. bio je premijer, da bi pobjedom na izborima 2012. dobio i treći predsjednički mandat u trajanju od šest godina.
Ponovo je izabran 2018, a izmjenama Ustava Rusije koje su potvrđene na referendumu 1. jula 2020, Putin bi mogao da ostane na vlasti sve do 2036. godine.
