Kabinet turskog predsjednika saopštio je da su dvojica predsjednika "razgovarala o mjerama za poboljšanje veza" dvije zemlje.
Kremlj je saopštio da su se predsjednici "dotakli i međunarodnih tema", kao što su obavezujući ugovori koji bi garantovali bezbjednost Ruskoj Federaciji te stanja na Kavkazu i rješavanja krize u Siriji i u Libiji.
Putinova Rusija i Erdoganova Turska održavaju partnerske veze uprkos različitim, pa i suparničkim interesima na različitim poljima, kao što su Sirija i Libija.
Rusija i Turska su uz to bile u sjenci nedavnog oružanog sukoba na Kavkazu između Azerbajdžana, gdje se govori turski, i Nagorno Karabaha, koji podrđava Jermenija, gdje Rusija ima vojnu bazu.
Veze Moskve i Ankare zategnute su nakon nedavne ukrajinske krize pošto je Putin prigovorio turskom kolegi da je ukrajinskoj vojsci dopremio bespilotne letjelice koje su opremljene oružjem, a primjenjuju se protiv proruskih separatista na istoku Ukrajine.
Dok je Zapad već nedjeljama zabrinut zbog eventualne ruske intervencije u Ukrajini, optužujući Moskvu da gomila vojsku i oklopna vozila blizu pogranične zone, Ankara je prošle nedjelje prigovorila Kremlju da postavlja NATO-u "jednostrane" zahtjeve.
Sa druge strane, Turska, članica saveza od 1952., zadnjih je godina navukla na sebe bijes NATO-a zbog toga što je, iako je članica Alijanse, kupila ruski protivvazdušni obrambeni sistem S-400.
Rusija, koja odbacuje optužbe da planira invaziju na Ukrajinu, predstavila je 17. decembra predloge sporazuma koji bi ograničili američki i uticaj NATO-a na zemlje u njenom okruženju.
Ta dva teksta predlažu zabranu proširenja NATO-a, posebno na Ukrajinu, kao i zabranu američkih vojnih baza u državama bivšeg Sovjetskog Saveza.
Ruski i američki predsjednik o tome pitanju nedavno su dva puta razgovarali telefonski i Bajden je zaprijetio Rusiji oštrim sankcijama u slučaju vojne intervencije.
Za 12. januar predviđen je i sastanak između Rusije i NATO-a, a dan posle proširena konferencija u kojoj će učestvovati Moskva, Vašington i evropske zemlje.
