Otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske nijesu prepreke koje se ne mogu prevazići, već problemi koji se, uz političku volju, mogu brzo riješiti, ocijenila je bivša hrvatska ministarka vanjskih poslova Vesna Pusić.
Ona je to kazala na panelu međunarodne konferencije Cetinjski forum - FORCE26, koji se ove godine održava pod nazivom „Izvan granica - Geopolitika, ljudska prava i liderstvo u (ne)povezanom svijetu“.
Pusić je kazala da se o zahtjevima Hrvarske počelo govoriti samo u smislu "hrvatskog ultimatuma" ili "hrvatske ucjene" Crnoj Gori, dok su svi, kako je navela, zaboravili šta je njihov sadržaj i o čemu se radi.
Pusić je, tokom panela, obrazložila svih osam zahtjeva Hrvatske, uključujući spomen-ploči u Morinju, bazen u Kotoru, kao i sudbinu nestalih osoba, navodeći da je slika drugačija kada se svaki zahtjev pojedinačno razmotri.
Govoreći o odšteti bivšim zatočenicima logora Morinj, Pusić je navela da je riječ o približno 200 osoba i da je njihov advokat još 2018. godine objavio da su odštete dosuđene i isplaćene.
Ona je pojasnila da su sporne dodatne tužbe koje su pojedini bivši logoraši podnijeli zbog gubitka radne sposobnosti, dodajući da su ti postupci bili praktično pred rješenjem u junu, ali su potom zaustavljeni.
„To nije zahtjev koji podrazumijeva pokretanje nečeg novog, već proces koji je praktično završen i u kojem treba napraviti još samo posljednji korak“, rekla je Pusić.
Kada je riječ o procesuiranju odgovornih za ratne zločine, ona je ocijenila da to ne bi trebalo da se predstavlja kao poseban hrvatski zahtjev, već kao obaveza koja proizlazi iz evropskih integracija.
Govoreći o imovinsko-pravnim odnosima hrvatskih porodica kojima je oduzeta zemlja, ona je ocijenila da bi taj problem mogao biti riješen formiranjem posebne radne grupe pri Ministarstvu pravde ili katastru.
Ta grupa bi, kako je objasnila, rješavala svaki slučaj pojedinačno, budući da nije riječ o hiljadama ljudi, već o ograničenom broju predmeta.
„Formiranje takve grupe predstavljalo bi ispunjavanje tog zahtjeva“, navela je Pusić.
Ona je, govoreći o školskom brodu Jadran, kazala da smatra da bi Hrvatska i Crna Gora lako mogle da se dogovore da brod bude pretvoren u prostor prijateljstva i saradnje dvije države.
„Prema mom mišljenju, taj brod treba pretvoriti u prostor prijateljstva, odnosno u zajednički pomorski muzej ili nešto slično. Crna Gora i Hrvatska bi se o tome mogle dogovoriti“, rekla je Pusić.
Kada je riječ o razgraničenju, Pusić je kazala da kopnena granica između Crne Gore i Hrvatske nije sporna, podsjećajući da su granice država nastalih raspadom bivše Jugoslavije određene na osnovu granica nekadašnjih republika, prema principima Badinterove komisije.
Ona je navela da su dvije države ranije potpisale i potvrdile sporazum o granici na kopnu, koji se naziva privremenim, dodajući da je potrebno samo reći da obje strane stoje iza onoga što su potpisale.
Govoreći o morskoj granici, Pusić je pojasnila da granice između republika na moru nijesu bile određene u bivšoj Jugoslaviji, zbog čega je to pitanje ostalo otvoreno.
Pusić je podsjetila da je sporazumom uspostavljen privremeni režim koji je do sada funkcionisao i koji, prema njenoj ocjeni, može ostati na snazi i nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU).
„Taj privremeni režim može ostati duboko u vremenu kada Crna Gora već bude članica EU“, smatra Pusić.
Ona je naglasila da Hrvatska ne insistira da morska granica bude konačno utvrđena prije ulaska Crne Gore u EU.
„I to su ti zahtjevi. Ima li neko u ovoj sali ko misli da se to ne može riješiti za jedno popodne, a ako ne za jedno popodne, onda za nedjelju dana“, upitala je Pusić.
Ona je, odgovarajući na pitanje o EU i proširenju, kazala da Crna Gora nije u potpunosti spremna za članstvo, ali da njeni građani jesu, kao i sama Unija.
Zbog toga je, kako je naglasila, važno iskoristiti trenutnu priliku za pristupanje.
„Crna Gora nije u potpunosti spremna, a u nekim dimenzijama možda je bila spremnija prije pet ili šest godina nego danas. Ali građani Crne Gore su spremni i EU je u ovom trenutku spremna da primi Crnu Goru“, istakla je Pusić.
Ona je navela da je EU jedini veliki globalni politički projekat koji među svojim ciljevima ima jednakost, slobodu, ravnopravnost i demokratiju.
„Svi mi u toj velikoj porodici kakva je EU moramo nastaviti da radimo na kvalitetu svojih država i demokratije, ali i na kvalitetu funkcionisanja institucija Unije“, kazala je Pusić.
Ona je istakla da je zajednički zadatak država članica da doprinesu boljem funkcionisanju evropskih institucija, svjesne da je EU njihova zajednička demokratska šansa.
