U okviru projekta koji su pokrenuli Džejms Vilson, populacijski genetičar na Univerzitetu u Edimburgu i Alister Mofar, istoričar i rektor Univerziteta Sent Endrjuz, analizirani su DNK uzorci 2.000 osoba među kojima se našao i uzorak Jana Kinjarda, udovca sa sjevera, koji penzionerske dane provodi izučavajući istoriju.
On se zainteresovao za projekat i riješio da izdvoji 200 funti (oko 250 eura) za DNK test i ne očekujući da će doći do takvog otkrića.
- Vodio sam sasvim običan život, a ovo me je potpuno iznenadilo. Djeluje da nosim gen iz Zapadne Afrike koji je na ovo područje stigao trgovinom robljem. Sada istražujem vezu trgovine robljem između Liverpula i Afrike, kaže Kinjard.
Genetska analiza je pokazala da on nosi genetski marker L1B1 koji vodi porijeklo do „Eve“, našeg najstarijeg pretka koja je živjela prije oko 190.000 godina u Africi.
Naučnici su došli do zaključka da cijela moderna ljudska populacija vodi porijeklo sa juga Sahare, odakle su se kasnije raselili širom svijeta.
Tu takozvanu „Eva hipotezu“ prvi je pokrenuo američki genetičar Alan Vilson i ona je dokazana zahvaljujući istraživanjima mitohondrijske DNK. Ona se prenosi sa majke na dijete, pa je moguće rekonstruisati cijelu genetsku prošlost po ženskoj liniji.
Eva nije bila jedina žena svog vremena, ali je potomstvo njenih savremenica izumrlo. Prije oko 70.000 godina Afriku je pogodila suša, zbog čega je ljudska populacija gotovo izumrla, a broj se sveo na oko 2.000 jedinki.
Prema hipotezi profesora Brajana Siksa, svi Evropljani su potomci sedam „Evinih kćeri“ koje je nazvao Ursula, Tara, Velda, Helena, Jasmina, Ksenija i Katrina.
(b92.net)
